0

Kakvo vrijeme, klimu i vodu ostavljamo budućim naraštajima – ta pitanja bit će glavna tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana koji će se u četvrtak 23. ožujka održati u Splitu u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

Glavna ravnateljica DHMZ-a dr. Branka Ivančan-Picek u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prilično je decidirana: Hrvatska, kao dio istočnog Sredozemlja, posebno je ranjiva. Tu bi klimatske promjene mogle imati razoran učinak.

– Klima se oduvijek mijenjala, ali nikada ovako naglo. Ljudske aktivnosti, industrijalizacija i korištenje fosilnih goriva od kraja 19. stoljeća rezultirali su sve učestalijim i ekstremnijim meteorološkim i hidrološkim pojavama. Vrijeme, klima i hidrološki ciklus u bliskoj budućnosti bit će znatno drukčiji od onih o kakvima djeca sada uče u školi.

Zašto je Hrvatska posebno ranjiva?

– Ovdje bi klimatske promjene mogle imati razoran učinak zbog dvostruko bržeg rasta temperature u odnosu na globalni prosjek. Izloženi smo i poplavama, požarima, sušama, toplinskim valovima te porastu razine mora. Koliko će pojedini dio Hrvatske biti pogođen, ovisi o uspješnosti prilagodbe.

Kao mala zemlja jedino to i možemo učiniti kako bismo omogućili održivi napredak budućih naraštaja. Zato je važno izgraditi klimatski neutralno društvo i pritom koristiti znanstvena i tehnološka postignuća koja su značajno unaprijedila točnost prognoza i sustava ranih upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave. DHMZ svojim informacijama, analizama i studijama pruža potrebnu podršku u izgradnji sigurnije sadašnjosti i klimatski neutralne budućnosti naraštajima koji dolaze.

Svi primjećujemo da su ljeta sve toplija i dulja, a zime kraće i blaže…

– Od druge polovice 20. stoljeća na području Hrvatske postoji kontinuirano zatopljenje. Broj vrućih dana s maksimalnom dnevnom temperaturom višom od 30 Celzijevih stupnjeva raste za jedan dan svake dvije godine u kontinentalnoj Hrvatskoj, a na Jadranu i brže.

Raste i broj toplinskih valova koji utječu na zdravlje. Ljeti je manje oborina, ali se povećao njihov intenzitet. Smanjio se broj dana s mrazom i snijegom, a svjedoci smo i postupnog porasta razine mora.

Ako su to znaci kataklizme, kako je spriječiti?

– Na budućnost se možemo pripremiti samo preobrazbom Hrvatske u klimatski neutralnu zemlju otpornu na klimatske promjene.

Je li to uopće moguće?

– Temelj prilagodbe čine Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu te Procjena rizika od prirodnih katastrofa, a za ostvarenje predloženih mjera ključni su pouzdani meteorološki i hidrološki podaci. U suprotnom, izlažemo se riziku provedbe pogrešnih mjera, što je dugoročno lošije nego ne činiti ništa.

Što ovi klimatski trendovi znače za Dalmaciju i njezin turizam? Osim drastičnog povećanja računa za struju, jer bez klimatizacijskih uređaja više ljeti nema života…

– Prilikom strateškog planiranja turizma neophodno je ugraditi spoznaje o klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Očekivane promjene temperaturnih i oborinskih prilika najviše će utjecati na obalni turizam ljeti.

Visoke temperature uz produljena topla razdoblja i češće toplinske valove, manje oborine te manja raspoloživost pitke vode i povećana opasnost od požara promijenit će turizam kakav poznajemo. Toplija proljeća i jeseni, uz manje promjene u oborinskom režimu nego ljeti, prilika su za proširenje turističkih aktivnosti na predsezonu i postsezonu.

A što klimatske promjene donose poljoprivredi? Hoće li u Dalmaciji uskoro izumrijeti sve osim maslina i vinove loze?

– Poljoprivreda se uvijek prilagođavala klimi. Klima postaje sve toplija i nepogodna za uzgoj nekih tradicionalnih vrsta. To je istovremeno potencijal za uzgoj vrsta koje kod nas prije nisu uspijevale.

Radi sve češće suše važno je birati kulture otporne na nju i toplinski stres. Ne smijemo zanemariti i sustave navodnjavanja – važne elemente prilagodbe poljoprivrede, jer dulja trajanja visoke zagrijanosti tla dovode do većeg isparavanja i gubitka vode.

Na Jadranu ste postavili radare. Kakva opasnost prijeti Dalmaciji s mora?

– U prilagodbi klimatskim promjenama sustavi ranog upozorenja važan su preduvjet, a meteorološki radari važan alat. Projektom “METMONIC” nabavili smo šest najmodernijih radara. Tri su postavljena na Jadranu – Goli kod Labina, Debeljak kod Sukošana i Uljenje na Pelješcu i time je prvi put u povijesti osigurana pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske.

Rezultat je veća kvaliteta praćenja opasnih meteoroloških pojava nad kopnom i morem, poput meteoroloških tsunamija, koji su rezultat atmosferskih procesa. Najpoznatiji je onaj koji je pogodio Velu Luku 1978., kada se more dizalo do tri metra visine. Takve pojave moći ćemo brže uočiti i na njih pravovremeno upozoriti zahvaljujući radarima, ali i novom oceanografsko-meteorološkom sustavu plutača, koji će unaprijediti sigurnost pomorske plovidbe i ribarstva, zaštititi Jadran od onečišćenja te kvalitetnije podržati akcije traganja i spašavanja na moru.

Koliko je doista realno da more za 50 ili 100 godina poplavi stare gradske jezgre na obali?

– Razina Jadrana u posljednjem desetljeću narasla je za 10 centimetara. Ako ništa ne učinimo do kraja stoljeća, Jadran ima potencijal rasta još pola metra, što će ugroziti mnoga naša priobalna mjesta. Narušit će sigurnost i kvalitetu života ljudi te nepovratno uništiti dio svjetske kulturne baštine, poput povijesnih jezgri Zadra, Splita i Trogira.

Podizanje mora izravna je prijetnja i poljoprivrednim područjima poput delte Neretve. Zaslanjivanje tla dovodi do izmjene flore i faune, što onemogućava razvoj održive poljoprivrede na tom području.

Požari su pošast koje se Dalmacija tek treba riješiti. Koliko oni utječu na klimu ovog našeg podneblja?

– U Dalmaciji su požari ozbiljna prijetnja zbog utjecaja na sigurnost ljudi, ekosustava te poljoprivredu i turizam. Negativno utječu na klimu, jer mijenjaju okoliš, lokalni temperaturni, vjetrovni i oborinski režim. Kako bismo smanjili njihov utjecaj, važno je smanjiti rizike od požara i brzo reagirati kada se dogode.

To je moguće jedino kroz suradnju kakvu imamo s vatrogasnom zajednicom i ostalim žurnim službama. Kvalitetne i pravovremene informacije te produkti koje izrađujemo kroz Vladin Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Hrvatsku, kao i pouzdani podaci i analize koje osiguravaju naši stručnjaci tijekom požarne sezone i kroz preventivne aktivnosti, ključ su uspješnog partnerstva u borbi protiv požara.

‘Sve motrimo, sva 24 sata su naša‘

Vremenska prognoza često je najgledaniji dio televizijskih vijesti, a meteorolozi su postali medijske zvijezde. Kako izgleda jedan radni dan hrvatskog meteorologa?

– Radni dan prognostičara započinje rano ujutro, kako bi prognoze i upozorenja bile na vrijeme dostupne građanima i svim službama koje ovise o informacijama o vremenu. U prognostičkoj operativnoj sobi dežurno je nekoliko prognostičara s jasno podijeljenim zadacima i stupnjevima odgovornosti. Suvremena vremenska prognoza ne bi bila moguća bez motrenja vremena, klime i voda, odnosno stručnjaka za daljinska i visinska mjerenja, baze podataka, kvalitetu zraka…

Na temelju motrenja meteorolozi modelari svakodnevno izrađuju numeričke prognoze vremena, a klimatolozi dugoročne projekcije klime, analize i studije. Svi se oni bave prošlošću, sadašnjošću i budućnošću vremena i time doprinose sigurnosti građana, održivom gospodarstvu i učinkovitom korištenju energetskih potencijala Hrvatske. Naši hidrolozi proučavanjem vodne bilance doprinose odgovornom korištenju dragocjenih vodnih resursa Hrvatske.

‘Preduvjet je nova funkcionalna zgrada Zavoda‘

– U vremenu klimatskih promjena i ekstrema rast će potreba za našim informacijama, proizvodima i uslugama. Zato želimo ojačati sustav praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica uspostavom integriranog klimatskog informacijskog sustava i razvojem meteoroloških i klimatoloških podloga prilagođenih sektorima ranjivim na klimatske promjene. Preduvjet je nova funkcionalna zgrada DHMZ-a, koja će omogućiti zajednički rad svih službi koje su sada na tri lokacije u Zagrebu. Projekt je spreman i zadnja prepreka, spor sa Sveučilištem u Zagrebu i Fakultetom hrvatskih studija, privodi se kraju te se približavamo početku realizacije. Time ćemo izgraditi najsuvremeniji sustav praćenja i predviđanja meteoroloških i hidroloških prilika u Hrvatskoj, omogućiti unaprjeđenje naših proizvoda i usluga potrebnih državi, gospodarstvu i javnosti, posebice zbog nužnosti prilagodbe na postojeće i očekivane klimatske promjene.

Piše Marina Karlović-Sabolić/Slobodna Dalmacija

Više u kategoriji Izdvojeno