By U vinogorju Jezero ove godine grožđa ima napretek, dok je u velikom dijelu Hrvatske urod manji između trećine i dvije trećine u odnosu na lani. Vlasnik Vrgorka Vinarije Ante Zloić objašnjava da je razlog u hidrološkim uvjetima – polje ima vodu, dok krš u sušnim godinama nema.
Vinogorje Jezero prostire se preko Pojezerja, Ploča i Vrgorca, a Vrgorka Vinarija otkupljuje grožđe od 105 malih vinogradara.
Kako prenosi Slobodna Dalmacija, Zloić upozorava da Hrvatska zapravo nema višak vina. Prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino, Hrvatska je 2025. proizvela 699 tisuća hektolitara vina, a potrošila 937 tisuća hektolitara. Uvoz je iznosio oko 300 tisuća hektolitara, dok je izvoz bio svega 31 tisuću.
Posebno ističe razliku u odnosu na Sjevernu Makedoniju, iz koje Hrvatska uvozi najviše vina. Tamošnja službena otkupna cijena za ovu berbu iznosi oko 32 do 35 centi po kilogramu, dok država vinogradarima dodatno isplaćuje potpore. Zloić navodi da je Vrgorka prošle godine kooperantima plaćala prosječno 50 centi, ali da je stvarni trošak proizvodnje na njihovim vlastitim vinogradima oko 80 centi po kilogramu.
Zbog toga je Vrgorka odlučila povećati otkupnu cijenu na 65 centi po kilogramu, uz uvjet veće kvalitete grožđa i nadzora u vinogradu.
Velik problem vidi i u sustavu potpora. Hrvatska vinska omotnica iznosi 10,41 milijun eura godišnje, no iskorištenost je posljednjih godina bila niska. Zloić posebno ističe da otkup grožđa od kooperanata nije prepoznat kao kategorija u sustavu potpora, iako o njemu ovise brojne male vinogradarske obitelji.
Problem predstavlja i financiranje. Vinarije grožđe plaćaju odmah nakon berbe, dok vino naplaćuju tek mnogo kasnije. Vrgorka trenutno u podrumu ima više od milijun litara vina iz prethodnih godina, a podrum radi na tek desetini kapaciteta.
Zbog svega toga iz Vrgorke poručuju ono što će najviše zanimati vinogradare:
„Ove godine ne planiramo otkup grožđa. Ne zato što ne bismo htjeli, nego zato što ga u ovom trenutku nemamo čime platiti.“
Odluka ipak nije konačno zatvorena. Ako se osigura financiranje otkupa, Vrgorka će otkupiti onoliko grožđa koliko joj financiranje omogući. Ako se financiranje ne osigura, otkupa neće biti.
U međuvremenu je pokrenuto i osnivanje udruge vinogradara Pojezerja, Ploča i Vrgorca, koja bi trebala zastupati interese vinogradara prema institucijama.
Zloić navodi četiri ključna zahtjeva: višegodišnje ugovore s unaprijed poznatom cijenom, uključivanje otkupa od kooperanata u vinsku omotnicu, poseban instrument za financiranje otkupa te ispitivanje sustava potpora u državama iz kojih Hrvatska uvozi grožđe i vino.
„Vinogradar koji na vrijeme zna na čemu je može potražiti drugog kupca ili sam preraditi. Onaj koji to dozna prekasno, neće imati nijednu od te dvije mogućnosti“, poručuje Zloić.
