By Vlada je u Sabor uputila novi, opsežan paket poreznih izmjena koji donosi korjenite promjene za hrvatske građane i poduzetnike, a najzvučnije mjere svakako su potpuno ukidanje poreza na mirovine te uvođenje privremenog poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća.
U nastavku donosimo detaljan pregled novih zakonskih prijedloga koji bi trebali preoblikovati domaći porezni sustav.
Udari na inflaciju: Porez na prekomjerne marže od 50%
Kao ključnu antiinflacijsku mjeru, Vlada predlaže jednokratno uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže za porezno razdoblje 2026. godine. Ova mjera usmjerena je isključivo na srednje i velike poduzetnike (procjenjuje se da ih je oko 1.800) koji više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju na domaćem tržištu.
Logika iza ove odluke je destimuliranje neopravdanog dizanja cijena. Ako profitna marža poduzeća u 2026. godini bude za 15 posto veća od prosječne marže ostvarene u prethodne tri godine (od 2023. do 2025.), ta će se razlika smatrati prekomjernom maržom i oporezivati po iznimno visokoj stopi od 50 posto.
Veliko olakšanje za umirovljenike
S druge strane, paket donosi izvrsne vijesti za stariju populaciju. Planira se potpuno ukidanje oporezivanja mirovina, i to povećanjem umanjenja porezne obveze na 100 posto za sve mirovine koje na godišnjoj razini ne prelaze 60.000 eura (odnosno 5.000 eura mjesečno).
Vladin izračun pokazuje konkretan efekt: umirovljenik s mirovinom od 800 eura, koji je uz osobni odbitak od 600 eura dosad plaćao 20 eura poreza mjesečno, prema novom zakonu plaćat će nula eura. Ipak, ova mjera donosi i ozbiljan financijski izazov za jedinice lokalne samouprave (JLS), čiji će proračuni ostati uskraćeni za oko 180 milijuna eura prihoda.
Paušalni obrtnici: Zaštita za manje, veći nameti za veće
Nove škare zahvatile su i sustav paušalnog oporezivanja. Vlada je odlučila poštedjeti prve porezne razrede – oni koji ostvaruju do 40.000 eura godišnjeg primitka neće osjetiti povećanje opterećenja.
Međutim, za one s većim prihodima uvode se stroža pravila kroz smanjenje priznatih paušalnih izdataka. Za šesti razred (od 40.000 do 50.000 eura) priznati izdaci padaju s 85 na 70 posto, dok za najviši, sedmi razred (od 50.000 do 60.000 eura) padaju na 55 posto. Sukladno tome, rastu i mjesečni doprinosi: za šesti razred obveze se povećavaju za 12,5 posto, a za sedmi razred za čak 25 posto.
Turistički kreveti: Općinama veće ovlasti i veći minimalci
Promjene nisu zaobišle ni iznajmljivače u turizmu. Predviđeno je povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu za prve dvije kategorije turističke razvijenosti. Za prvu kategoriju minimalni porez skače sa 100 na 150 eura, a za drugu sa 70 na 100 eura po krevetu.
Kao osigurač u slučaju da općina ili grad sami ne donesu odluku o visini poreza, propisani su znatno viši automatski iznosi: za prvu kategoriju to će biti 225 eura (umjesto dosadašnjih 200), a za drugu kategoriju 150 eura (umjesto 135).
Hrvatski investicijski račun i strože kontrole imovine
Među ostalim zakonskim novostima izdvaja se uvođenje instituta Hrvatskog investicijskog računa, s ciljem poticanja domaćeg tržišta kapitala. Prinosi ostvareni putem ovog računa bit će izuzeti od oporezivanja, no ako se ne ispune zakonski uvjeti, primici će se oporezivati stopom od 12 posto. Također, postrožuju se pravila u postupcima utvrđivanja nerazmjera imovine. Porezna obveza u tim slučajevima više se neće vezati uz godine stjecanja imovine, već će nastati u onoj godini u kojoj je službeno utvrđeno da osnova za oporezivanje uopće postoji.
Konačno, paket donosi i usklađenje s novom EU direktivom o PDV-u koje stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine. Njome se unaprjeđuje sustav internetske prodaje (OSS/IOSS), a prag za neoporezive darove male vrijednosti podiže se s dosadašnjih 22 eura po kvartalu na 100 eura godišnje po pojedinom primatelju.
