By Dubrovačko-neretvanska županija među područjima je s najnižim udjelom odvojenog otpada u Hrvatskoj. Dok se čeka otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, lokalne sredine suočavaju se s ograničenim kapacitetima, visokim troškovima zbrinjavanja i skupim transportom otpada, piše Dubrovački vjesnik.
Na odlagalištu Grabovica svakoga dana završe prosječno 82 tone otpada prikupljenog na području Dubrovnika i okolnih općina, odnosno oko 30 tisuća tona godišnje. Prema posljednjim službenim podacima, Dubrovačko-neretvanska županija je 2024. godine imala tek 11 posto udjela odvojenog otpada. U Pločama je stopa odvajanja iznosila 18,2 posto.
Gradonačelnik Ploča Ivan Marević upozorava kako se postojeća odlagališta zatvaraju bez dovoljne razine odvajanja otpada i bez pravodobno izgrađenog sustava koji bi ih zamijenio.
„Lučino razdolje još je daleko od završetka i puštanja u pogon. Možda jednoga dana, kada Centar bude izgrađen i u punoj funkciji, može biti dio rješenja, ali samo pod pretpostavkom da se definira što s ostatkom od obrade u centru za gospodarenje otpadom i da se prije bilo kakve obrade postignu znatno više razine odvajanja otpada na kućnom pragu”, kaže Marević.
Lovornik prima otpad iz drugih sredina
Na pločanskom odlagalištu Lovornik godišnje se odloži oko 6.500 tona otpada, najvećim dijelom miješanog komunalnog otpada. Preostali kapacitet iznosi oko 65.000 kubičnih metara.
Na Lovornik, osim otpada s područja Ploča, stiže i otpad iz Gradca i Slivna. Marević ističe kako Grad Ploče razumije probleme drugih lokalnih samouprava, ali upozorava da njihovo zbrinjavanje ne može dugoročno stvarati dodatno opterećenje Pločama.
„Ovakva preusmjeravanja otpada, kojima danas svjedočimo i kojima otpad samo mijenja adresu na kojoj završava, nisu nikakvo rješenje. To je vatrogasna mjera kojom se sustav može ‘krpiti’ neko vrijeme”, poručuje Marević.
Ploče su novim cjenikom uvele i određene mogućnosti umanjenja računa. Mali iznajmljivači zbog sezonskog karaktera djelatnosti mogu ostvariti 50 posto nižu cijenu minimalne javne usluge, dok građani koji sudjeluju u edukacijama o pravilnom odvajanju otpada mogu ostvariti dodatno umanjenje računa od 10 posto.
Konavle: sustav je skup, plastika poseban problem
Načelnik Konavala Božo Lasić govori o problemima s odvajanjem otpada na terenu. Navodi kako radnici komunalnog društva često moraju upozoravati građane zbog nepravilno odloženog otpada, dok Općina planira postaviti kamere na odlagalištima.
Novi cjenik predviđa fiksni dio cijene za kućanstva od 10,17 eura, dok varijabilni dio ovisi o veličini spremnika. Prema računici Općine, ekonomska cijena jednog ubacivanja u otpadomjer iznosi 0,99 eura.
Lasić upozorava i na visoke troškove recikliranja. Reciklažno dvorište je, kako navodi, zatrpano plastikom, a za njezino preuzimanje općina mora plaćati.
Poseban problem za jug Hrvatske predstavlja transport otpada i reciklabilnog materijala. Lasić smatra da bi država trebala pronaći dugoročno rješenje za zbrinjavanje ostatnog otpada, među ostalim i kroz energane.
Orebić otpad vozi sve dalje
Problemi postoje i na Pelješcu. Općina Orebić još je 2018. počela dijeliti individualne, čipirane spremnike kućanstvima, no povećanje odvajanja istodobno je donijelo i veće troškove.
Pelješke općine nemaju vlastito odlagalište, a otpad se trenutno odvozi u Karlovac. Orebić za tonu zbrinutog otpada plaća 180 eura, a iz općinskog proračuna osigurano je 80.000 eura subvencija kako bi se dio troška odvoza ublažio građanima.
Načelnik Orebića Tomislav Ančić ističe kako je ove godine količina miješanog komunalnog otpada smanjena za 350 tona u odnosu na prošlu godinu.
Metković jedini ima sortirnicu i kompostanu
Metković je jedini grad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji ima sortirnicu i kompostanu. Prošle godine zaprimljeno je oko 5.500 tona biootpada, pri čemu je samo deset posto došlo s područja Metkovića.
U kompostani se obrađuje organski materijal iz vrtova, s javnih površina te iz opuzenskih otkupnih centara mandarina. Od njezina otvaranja na ovaj je način zbrinuto oko 8.000 tona mandarina.
Istodobno, zbrinjavanje plastike višestruko je skuplje od odlaganja miješanog otpada. Dok odlaganje miješanog komunalnog otpada stoji 56 eura po toni, za plastiku se plaća oko 300 eura po toni.
Direktor Čistoće Metković Tomislav Jakić navodi da odvajanje zahtijeva više radne snage, opreme i energije, uz dodatne troškove oporabitelja.
Metković je ove godine povećao količine odvojeno prikupljenog otpada. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prikupljeno je oko 50 posto više biootpada te oko 70 posto više papira i kartona, dok je povećana i količina prikupljene plastike.
Od 31. kolovoza provode se nasumične kontrole sadržaja spremnika i kontejnera. Za prvi utvrđeni propust predviđena je opomena, dok kazna za bacanje otpada pored spremnika ili odlaganje pogrešne vrste otpada u spremnik iznosi 40 eura.
Korčula se suočava s visokim troškovima transporta
Korčula je ove godine dobila prvo reciklažno dvorište, a podijeljeno je i gotovo 500 kućnih kompostera. Time se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Kokojevica.
KTD Hober, koji pokriva otprilike polovicu otoka, na individualizirani sustav gospodarenja otpadom počeo je prelaziti 2023. godine.
Tehnički direktor Marko Milat ističe kako je odvojeni otpad višestruko skuplji za zbrinjavanje od miješanog. Zbog povećanja broja spremnika i odvajanja, poduzeće je s dva kamiona i dvije posade prešlo na šest kamiona i šest posada.
Problem predstavlja i reciklažno dvorište koje je, prema njegovim riječima, već zagušeno.
Na jugu Hrvatske tako se istodobno pokušava povećati udio odvajanja otpada, smanjiti pritisak na odlagališta i pronaći način za financiranje sve skupljeg sustava. Lokalni čelnici i komunalna društva pritom očekuju završetak Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ali ostaje pitanje kako će se zbrinjavati otpad koji Centar neće obuhvatiti te koliko će novi sustav u konačnici koštati građane, piše Dubrovački vjesnik.
