Luka Ploče

PROJEKT “PROTECTAS” Što donose balastne vode u pločansku i riječku luku

0

Projekt „ProtectAS”, koji radi zaštite hrvatskih luka od štetnih i invazivnih organizama iz balastnih voda provodi Sveučilište u Dubrovniku s četiri partnera, predstavljen je u četvrtak u Dubrovniku nakon što su se više od godinu dana pratili dolasci brodova, obujam i porijeklo balastnih voda.

Voditeljica projekta, prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević s Odjela za primijenjenu ekologiju istaknula je kako se projektom prati stanje morskog okoliša i utjecaj stranih vrsta iz balastnih voda s brodova u najprometnijim hrvatskim lukama Rijeci i Pločama.

Projektni partneri su Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju, riječki Pomorski fakultet, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i zagrebački Građevinski fakultet.

– Više od godinu dana pratili smo dolaske brodova te volumen i porijeklo balastnih voda. Pratili smo planktonske zajednice, zooplankton, fitoplankton i patogene. Radili smo taksonomske i DNK analize i mjerili morske struje te modelirali kako se ti organizmi raznose unutar luka. Sve to ćemo iskoristiti u donošenju mjera zaštite i monitoringa tih luka – rekla je Pećarević.

Romina Kraus iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju objasnila je kako je fitoplankton vrlo sitna mikroskopska frakcija pa je teško spriječiti njegov dolazak u Jadransko more.

– Najbolje je pratiti stanje u luci, a bilo bi savršeno kad bi sve luke to radile jer bi spriječili da uopće problematična voda uđe u brod – rekla je Kraus i istaknula primjer rebraša morskog oraha, koji je u balastnim vodama stigao u Jadransko more, najprije u Veneciju.

– Proširio se, a nemamo dobar način istrebljenja. U Crnom moru stvara teškoće ribarstvu, a kod nas je još pod kontrolom. Morski orah i inćun su u kompeticiji za hranu i inćun se povukao južnije te dio sjevernog Jadrana prepustio rebrašu – objasnila je Kraus.

Voditeljica Laboratorija za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša NZJZ Primorsko-goranske županije Darija Vukić Lušić izjavila je kako se u analizi uzoraka, osim rutinskih pokazatelja bakterija Escherichia coli i Enterokok, pratila znatno šira mikrobiološka slika: Pseudomonas, Stafilokok, Clostridium te Vibrio cholerae.

– Utvrdili smo povremenu pojavu određenih vrsta, ali ne i visokopatogenih sojeva koji bi kod ljudi izazvali koleru – rekla je Vukić Lasić i zaključila kako su luke Rijeka i Ploče izvor bakterija za okolno područje, što uključuje plaže i rekreacijske zone.

Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta istaknuo je kako je projekt „ProtectAS” jedan od rijetkih primjera interdisciplinarne suradnje biologa i građevinara.

– Hidrotehničari smo i bavimo se lukama te jako dobro poznajemo cirkulaciju mora unutar luka. Istražujemo gdje bi ličinke ili patogeni mogli završiti u lukama ovisno o različitim cirkluacijama ili oborinama. Zasad smo utvrdili pozicije, odnosno zone rizika gdje se oni potencijalno mogu nastaniti u određenim vremenskim situacijama, od većeg dotoka rijeke Neretve ili utjecaja bure – rekao je Carević.

Trogodišnji projekt „ProtectAS” završava u svibnju, vrijedan je 425 tisuća eura, a financira se nepovratno iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. EU fond za regionalni razvoj osigurao je 85 posto novca, a ostalo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(Hina)

Više u kategoriji Luka Ploče