By Novi rezultati PISA testiranja pokazali su da 36 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne doseže ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, dok samo pet posto učenika može rješavati najsloženije matematičke probleme. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zbog toga predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, uz veći fokus na matematiku i druge temeljne pismenosti.
PISA je međunarodno istraživanje koje provodi OECD i kojim se provjerava koliko 15-godišnjaci mogu primijeniti stečena znanja i vještine u stvarnim životnim situacijama. PISA 2025 u Hrvatskoj je provedena u proljeće 2025., a rezultati su objavljeni u rujnu ove godine.
Prema rezultatima, 64 posto hrvatskih učenika doseglo je barem osnovnu, drugu razinu matematičke pismenosti, što znači da je 36 posto ostalo ispod nje. Samo pet posto doseglo je dvije najviše razine, na kojima učenici mogu modelirati složene situacije i birati odgovarajuće strategije za rješavanje problema.
Slabiji rezultati ove godine
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u ovotjednom HUP-ovom Fokusu tjedna navodi da slabi rezultati nisu samo problem obrazovnog sustava, nego i buduće produktivnosti, plaća i gospodarskog razvoja Hrvatske.
U odnosu na PISA testiranje iz 2022. hrvatski učenici ostvarili su slabije rezultate u matematici i čitanju, dok su rezultati u prirodoslovlju ostali približno isti. Najveći pad zabilježen je u čitalačkoj pismenosti.
“Hrvatska zato više nema luksuz slabih obrazovnih ishoda – sve manji broj radnika morat će stvarati sve veću dodanu vrijednost samo kako bismo zadržali dosegnuti životni standard i nastavili konvergenciju prema razvijenijim članicama EU”, ističe Stojić.
HUP: Problem nije samo u količini novca
Stojić navodi da Hrvatska za obrazovanje izdvaja 5,1 posto BDP-a, više od prosjeka EU od 4,7 posto, te da su bruto plaće nastavnika znatno rasle, ali da su obrazovni rezultati i dalje ispodprosječni. Tvrdi da PISA analize pokazuju kako nakon određene razine ulaganja više novca ne donosi proporcionalno bolje rezultate. Prema HUP-u, problem zato nije samo u količini novca nego i u strukturi sustava, kvaliteti nastave i njegovoj učinkovitosti.
HUP smatra da bi osnovnoškolsko obrazovanje trebalo postati jedan od prioriteta reformi. Pritom, navode, nije najvažnije dodatno povećavati ulaganja, nego provoditi mjere koje će obrazovni sustav učiniti učinkovitijim i poboljšati rezultate učenika.
“Jedna od neizravnih posljedica ispodprosječne kvalitete nižih razina obrazovanja je niži udio populacije iz dobne skupine od 25 i 34 godina s tercijarnim obrazovanjem (45,6 posto) u odnosu na prosjek EU (49 posto), a još veći jaz u odnosu na TOP 5 članica EU (65,4 posto)”, navode iz HUP-a, dodavši kako je i ta činjenica uteg na potencijalni rast produktivnosti.
HUP pritom upozorava i na visoko porezno opterećenje, treću najveću masu plaća u javnom sektoru u EU, koja iznosi 13,5 posto BDP-a, te smanjenje dobiti poduzeća. Stojić navodi da će, bez kvalitetnijeg obrazovnog sustava, povećanja produktivnosti koja je trenutačno na 62,6 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći te smanjenja poreznog klina prema razinama pet najkonkurentnijih članica EU, Hrvatska i dalje sporije sustizati strukturno slična gospodarstva srednje i istočne Europe.
Produljenje osnovnoškolskog obrazovanja?
HUP zato predlaže produljenje osnovnoškolskog obrazovanja, uz veći fokus na matematičku i druge temeljne pismenosti. Navode da Hrvatska ima najmanje preporučenih sati nastave u Europi, a istodobno jedan od najnižih omjera učenika po učitelju.
Zalažu se i za nastavak modularne reforme strukovnog obrazovanja te snažnije povezivanje škola i poslodavaca. Smatraju i da bi ulaganja i rast plaća u obrazovanju trebali pratiti bolji i mjerljivi rezultati.
“Pad broja učenika uz rast zaposlenih i nepopunjena mjesta na fakultetima zahtijevaju racionalnije planiranje kadrova, kapaciteta i programa. Kvalitetu treba mjeriti znanjem, praktičnim vještinama i zapošljivošću, a ne visinom potrošnje ili ulaganjima u infrastrukturu”, ističu poslodavci.
HUP predlaže i širenje sustava vaučera i mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje, prekvalifikacije i povećanje zapošljivosti, posebno u područjima digitalne i zelene tranzicije te za deficitarna zanimanja, prenosi RTL Danas.
