By Sabor je 2017. godine izglasao Dan ružičastih majica kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad vršnjacima.
Obilježava se posljednje srijede u veljači, a cilj mu je promicanje borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Sve je počelo 2007. godine kada su srednjoškolca u gradu Berwick u Kanadi vršnjaci maltretirali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed. David Shepherd i Travis Price također su došli u školu u ružičastim majicama, kupili su ih još 50-ak i dijelili drugim mladićima.
Vršnjačkim nasiljem smatraju se ponavljajući postupci s namjerom izazivanja štete žrtvi, poput nanošenja boli, ponižavanja, isključivanja iz grupa i aktivnosti te širenja laži o žrtvi. U nasilju postoji neravnoteža moći, što ne znači nužno da osoba koja čini nasilje mora biti tjelesno jača – njezina moć može primjerice proizlaziti iz njezine veće popularnosti. Za razliku od vršnjačkog nasilja, u normalnim vršnjačkim sukobima nije izražena ta razlika u moći i sukobljene strane uspijevaju dogovorom riješiti sukob na obostrano zadovoljavajući način.
Uz nasilje uživo, sve je češće prisutno elektroničko nasilje (cyberbullying). Ono se odnosi na upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svrhe kao što su zadirkivanje, ponižavanja i prijetnje. Primjeri elektroničkog nasilja uključuju vrijeđanje i slanje poruka mržnje, otkrivanje osobnih informacija o drugima i sl. Takvo je nasilje jednako ozbiljno kao i drugi oblici nasilja. Psihološka istraživanja pokazuju da vršnjačko nasilje dovodi do vrlo negativnih posljedica poput niskog samopoštovanja, slabijeg školskog uspjeha, anksioznosti i depresije, pa je nužno što prije reagirati na bilo kakvo nasilje, bilo da smo mu sami izloženi ili smo svjedočili nasilju nad nekim drugim. Dobro je razgovarati o tome s odraslom osobom od povjerenja kao što je roditelj, nastavnik ili stručni suradnik u školi.
Ako se radi o elektroničkom nasilju i osoba to nastavi činiti nakon što smo je zatražili da prestane, treba je blokirati i prijaviti administratoru društvene mreže, odnosno internetske stranice. Važno je sačuvati dokaz o nasilju (npr. snimka zaslona) ako on postoji kako bismo ga mogli dokazati, no snimku nasilja nikako ne valja slati prijateljima ili širiti društvenim mrežama. Na web stranici Utočište Hrabrih Online (https://uho.dkmk.hr/) možete pročitati o iskustvima nasilja koje su mladi doživjeli i savjete koje su dobili, kao i pitati stručnjake kako postupiti u vlastitoj situaciji.
