By U slobodnim zonama poslovni život ne gasne, kako se svojedobno prognoziralo zbog ulaska u EU. Prema izvješću koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor, u šest zona aktivno je bilo 48 korisnika, a njihovi su ukupni prihodi lani premašili 257 milijuna eura. Na godišnjoj razini taj je rezultat značajno bolji u odnosu na prethodnu godinu, za 16,5 posto, no isključe li se podaci za slobodne zone koje su prestale s radom u 2022. i godinama prije toga, riječ je o najvišem ostvarenom iznosu. Prije deset godina, primjerice, u zonama je poslovalo 68 poduzetnika, a prihodi su im bili na razini od oko 164 milijuna eura. Kontinuirano se, međutim, smanjuje broj zaposlenih u zonama, lani je njihov ukupan broj bio 1464, a primjerice 2015. u zonama je zaposleno bilo gotovo tisuću više radnika, piše Poslovni dnevnik.
Manje zaposlenih
Po gotovo svim rezultatima dvije slobodne zone prednjače zona Luke Rijeka i Luke Ploče. U njima, istina, djeluje nešto manji broj korisnika, tek četvrtina svih koji posluju u zonama, ali je u te dvije zone zaposleno gotovo dvije trećine svih radnika i realizira se čak četiri petine prihoda u hrvatskim slobodnim zonama.
U zoni u Pločama zaposlenih je 521, a prihodi tamošnjih korisnika gotovo su na 120 milijuna eura, dok je kod korisnika zone u riječkoj Luci zaposleno 381 radnika i ostvareni prihodi su im na razini od gotovo 88 milijuna eura. U obje zone bilježe se i najviši izvozni rezultati, kao i ostvarena dobit i ulaganja. U obje zone lani je zabilježen i nastavak smanjenja broja zaposlenih, samo u godinu dana u Pločama ih je, primjerice, manje za stotinu.
U zonama se, inače, polovica tvrtki koje posluju bavi skladištenjem, dok je u proizvodnji njih 18, a ostali se poduzetnici bave pružanjem usluga. Najviše ‘proizvođača’ posluje u zonama u Puli i Splitu, dok u zonama u Rijeci i Zagrebu dominira skladištenje.
U EU još 57 zona
U svim zonama lani je realizirano oko 29 milijuna eura ulaganja, s time da je uvjerljivo najviše, gotovo 17 milijuna, realizirano u zoni Luke Rijeka. Gledaju li se izvozni rezultati, oko 73 posto svih prihoda realizirano je na stranim tržištima. U slobodnoj zoni u Puli praktički su svi prihodi iz izvoza, dok u apsolutnim brojkama u izvozu prednjače korisnici zone Luke Ploče. Lani su oni izvezli 76 milijuna eura, a izuzev u BiH, koja je pojedinačno najvažnije tržište, većinu prometa realizirali su u EU, u Nizozemskoj, Malti i Italiji. Za poduzetnike u zoni Luke Split, za razliku od prethodnih godina, lani su svi izvozni poslovi realizirani samo u Panami, dok su u riječkoj zoni udaljenija tržišta Indije, Indonezije i Južne Afrike, koji su dominirali u 2023., zamijenili Švicarska, BiH i Austrija.
Zbog posebnog carinskog i poreznog tretmana u Hrvatskoj je prije ulaska u EU interes za poslovanjem u tim posebnim područjima bio puno prihvatljiviji, pa je i broj zona bio puno veći, čak 15. Sada se njihov broj stabilizirao na šest, a uz koje u EU djeluje još 57 zona, ukupno ih je dakle 63 u 20 zemalja, piše Poslovni dnevnik.
