Poplave, industrijske nesreće i zaslanjenje tla istaknuti su kao tri najveće prijetnje u novoj Procjeni rizika Grada Ploča.
Najveća opasnost za grad i njegovih devet naselja dolazi izravno iz prirodnog okruženja. Rijeka Neretva, jezera, ponornice i melioracijski kanali čine sustav koji sve teže podnosi ekstremne vremenske uvjete, piše portal Juginfo.hr
Poplave više nisu hipotetski scenarij. Doline, poljoprivredne površine i naselja redovito su pogođeni, a ugrožene su i prometnice, električne mreže i izvori pitke vode.
Drugi veliki izazov postaje zaslanjenje tla. Riječ je o fenomenu koji se godinama potiho širi područjem doline Neretve. Morska voda prodire u podzemne tokove i zagađuje resurse koji su ključni za poljoprivredu. Izvori poput Klokuna i Modrog Oka, koji opskrbljuju šire područje, sve su osjetljiviji. Analize potvrđuju da je proces zaslanjenja nemoguće potpuno zaustaviti. Moguće ga je tek usporiti složenim hidrotehničkim zahvatima koji zahtijevaju velika ulaganja.
Industrijske nesreće predstavljaju treći stup rizika. Luka Ploče, druga po važnosti teretna luka u državi, prometno je i logističko središte koje dnevno opslužuje stotine tona robe, uključujući opasne kemikalije. Terminali za tekuće terete, skladišta i transportne rute smješteni su neposredno uz naselja. U slučaju nesreće, posljedice bi mogle biti ozbiljne, ne samo po ljudske živote nego i po okoliš. U dokumentu se navodi da promet opasnih tvari, posebice željeznicom, prolazi pokraj škola, stambenih zgrada i vodocrpilišta.
Otkako je izrađena prethodna procjena, navodi se u dokumentu, napravljeni su važni koraci.
Izgrađen je tunel Krotuša koji odvodi višak voda iz Vrgorskog polja prema moru. Modernizirane su procedure civilne zaštite. Vatrogasna zajednica dobila je novu opremu, a osposobljene su lokalne postrojbe i volonteri za hitne intervencije. Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju među službama i ažuriranje planova evakuacije.
Svakako vrijedi spomenuti da Procjena rizika predstavlja alat za planiranje. Zakonska je obveza lokalnih vlasti izraditi ga svake tri godine. U njemu se jasno definiraju prijetnje, slabosti i sposobnosti sustava zaštite. Cilj je pripremiti grad da odgovori na krizu bez improvizacije, ali i podsjetiti javnost da sigurnost ne dolazi sama od sebe, piše Juginfo.hr