By Prema najnovijem Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, Dubrovačko-neretvanska županija ponovno je zauzela posljednje mjesto među svim hrvatskim županijama po stopi odvojenog sakupljanja otpada – tek 11 posto otpada u sklopu javne usluge završilo je u reciklaži. Istovremeno, najbolje rezultate ponovno bilježi Međimurska županija s impresivnih 57,2 posto.
Unatoč poraznim ukupnim rezultatima, izvješće donosi i pozitivne primjere s lokalne razine. Najveću stopu odvajanja otpada u županiji postigao je Orebić (37,06 %), dok se odmah iza njega smjestio Grad Ploče sa zapaženih 18,2 posto, čime su Ploče drugi najbolji grad po odvajanju otpada u cijeloj županiji. Slijedi Lumbarda s 15,16 posto te Konavle s 13,04 posto.
Pločani su u 2024. godini proizveli ukupno 3.401,38 tona otpada, od čega je 2.820,50 tona bio miješani komunalni otpad. Na području Grada Ploča organiziranim sakupljanjem otpada obuhvaćeno je 7.830 stanovnika, a količina otpada po stanovniku iznosi 434,45 kilograma, što je nešto niže od županijskog prosjeka.
S druge strane, podaci za županiju kao cjelinu zabrinjavaju. Ukupno je na području Dubrovačko-neretvanske županije prikupljeno 57.220 tona otpada, od čega je više od 50.000 tona bio miješani komunalni otpad. Prosječna količina otpada po stanovniku iznosi čak 663 kilograma godišnje, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od 486 kilograma.
Važno je istaknuti da 20,07 posto ukupnog otpada u županiji potječe iz turizma, što dodatno opterećuje sustav gospodarenja otpadom, osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja upozoravaju da, iako se na razini županija bilježi blagi napredak, najveći izazovi ostaju upravo u regijama koje proizvode najviše otpada, poput Dubrovačko-neretvanske županije, gdje se tempo razvoja infrastrukture za reciklažu i edukaciju građana ne može mjeriti s količinama otpada koje nastaju.
Gradovi poput Ploča i Orebića svojim rezultatima pokazuju da pomaci jesu mogući uz organizirani pristup i suradnju građana, no ostatak županije morat će značajno ubrzati kako bi Hrvatska ispunila ciljeve kružnog gospodarstva i europske zelene politike.
