By Muče li vas posljednjih dana najezde mrava? Čim zatopli, čitave kolone ovih sitnih, ali izuzetno organiziranih insekata krenu u “napad” – prema pragu, vratima, prozorima i svakoj najmanjoj pukotini kojom mogu ući u kuću u potrazi za mrvicama hrane. Iako su mravi u prirodi izuzetno korisni, u stambenom prostoru postaju samo – naporna smetnja. Kako ih se riješiti?
Redovito čišćenje radnih površina i usisavanje poda kako bi se uklonila baš svaka mrvica često je uzaludan posao. Uvijek negdje ostane nešto sitno što ih privuče. Neki posežu za insekticidima, prašcima i ljepljivim trakama, dok se drugi radije odlučuju za prirodna rješenja – sigurnija za ukućane i kućne ljubimce.
Naši stari nisu imali posebne pripravke za uništavanje mrava, nego su se snalazili onim što su imali u kući. Tako i danas možete isprobati nekoliko provjerenih trikova:
Soda bikarbona je jedno od univerzalnih sredstava koje mravi ne podnose. Pomiješajte je sa šećerom u prahu i pospite na mjesta gdje ste ih primijetili – trebalo bi ih odvratiti od povratka tim putem.
Cimet i drugi začini jakog mirisa također im smetaju. Ako ih pospete duž mravljeg puta, prestat će ga koristiti.
Mljevena kava ima isti učinak – miris koji nama prija, njima je nepodnošljiv.
No, iako ovi trikovi pomažu, nisu uvijek trajno rješenje, što potvrđuje i jedna naša sugrađanka.
– „U početku sam ih čak iznosila van, bilo mi ih je žao. Ali jedan dan sam se vratila s posla i zatekla ih kako su formirali cijeli put preko stana – od kuhinje do dnevnog boravka. Tada sam odustala od blagih metoda i počela koristiti kemijska sredstva. Oni su pametni, ne možete ih lako prevariti sitnim trikovima, jedino s insekticidom zaista nestanu,“ priča nam.
Kako piše Dubrovački vjesnik, i njezina susjeda isprobala je mješavinu sode bikarbone i praška za pecivo. – „Ima to učinka, nestanu na mjestu gdje pospem, ali znate što mravi naprave? Samo se presele na drugo mjesto!“ – kroz smijeh je priznala.
Druga sugovornica tvrdi da su mravi toliko uporni da čak i kada je hrana hermetički zatvorena, oni osjete miris i pokušaju doći do nje. – „Kad je nešto na stolu, ma koliko bilo zatvoreno, oni imaju njuh nevjerojatan. Doskočila sam problemu tako što zalijepim ljepljivu traku oko nogu stola i to ih zaustavi,“ otkriva.
Popis prirodnih načina za borbu s ovim sitnim uljezima prilično je dugačak. Primjerice, limun ili limunska kiselina pomiješana s vodom odbija mrave iz kuće. Kalcijev karbonat, odnosno obična kreda, također im smeta – dovoljno je nacrtati crtu na mjestima gdje se okupljaju, poput prozora i vrata, i mravi će je zaobilaziti u širokom luku kao da je znak “zabranjen ulaz”.
Ipak, možda je najsimpatičniji savjet došao od jedne Dubrovkinje koja je odlučila na problem gledati drugačije:
– „Sitni su, maleni, moraju i oni nekako preživjeti. Ne mogu ja usisavati 46 puta dnevno. Nađu mrvicu, odnesu je i napune svoje zalihe. Pustim ih – neka ponesu sve na svoj teritorij. Kad završe, nema ih barem petnaest dana i ja mirna. Moja taktika je jednostavna: prenesem ‘bitku’ na neprijateljev teren,“ ispričala je uz osmijeh.
Kako piše Dubrovački vjesnik, iako prirodna rješenja mogu privremeno pomoći, kod ozbiljnijih najezda jedino rješenje ostaje kombinirati temeljito čišćenje s kemijskim sredstvima. Mravi su uporni, organizirani i brzo pronalaze nove puteve, pa je borba s njima često dugotrajna.
