By Prema klimatološkoj ocjeni Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), ovogodišnje ljeto u Hrvatskoj bilo je toplije od prosjeka u gotovo cijeloj zemlji, uz izražene regionalne razlike u količini oborine.
Većina kontinentalnih područja i južni Jadran bilježili su vrlo tople do ekstremno tople uvjete, a u pogledu oborina najviše su se izdvojili Daruvar zbog ekstremne suše te Ploče zbog više nego dvostruke količine kiše od uobičajene, ocjena je ljeta koju je s tportalom podijelio DHMZ.
‘Ljeto 2025. pamtit ćemo po tri veća toplinska vala te značajnim razlikama između ljetnih mjeseci. Toplinski valovi su događaji koji se u istom razdoblju pojavljuju na širem prostoru i utječu na velik broj građana. Istovremeno, i ovo ljeto smo na području Hrvatske bilježili ekstremne oborinske događaje na relativno malom području, od kojih se zbog izloženosti najviše ističe oluja 8. srpnja u Splitu‘, kazao je za tportal ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Temperatura zraka: Od toplog do ekstremno toplog
Što se tiče ljetnih temperatura zraka za lipanj, srpanj i kolovoz, usporede li se s prosjekom svih ljeta u razdoblju 1991.-2020., najviše se izdvojila Bilogora s temperaturom višom od uobičajene za čak 2,4 Celzijeva stupnja. S druge strane, najmanje odstupanje zabilježila je Makarska, u kojoj je ovo ljeto bilo ‘samo’ 0,9 Celzijevih stupnjeva toplije od prosjeka.
DHMZ je analizirao ljetne temperature i kroz percentile, a oni pokazuju koliko je neko ljeto uobičajeno ili neuobičajeno u odnosu na višegodišnji niz mjerenja.
Tako je toplo (75-91 percentil) bilo u okolici Slavonskog Broda, većem dijelu gorske Hrvatske (izuzev Parga i Zavižana), na sjevernom Hrvatskom primorju te u dijelovima južnog Jadrana (Zadar, Split, Hvar, Makarska i Dubrovnik). Najvišu vrijednost unutar ove skupine ima Split-Marjan s percentilom 90,3, što znači da se ljeto 2025. na toj postaji svrstava u 10 posto najtoplijih u odnosu na 30-godišnje razdoblje 1991.-2020.
Srednja temperatura zraka – ljeto 2025.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: DHMZ
Jedno od najtoplijih ljeta, iako ne rekordno, što ga svrstava u kategoriju vrlo toplog, zabilježeno je u većem dijelu kontinentalne Hrvatske i na južnom Jadranu. U Osijeku (94,5) i Šibeniku (94) bilo je unutar šest posto najtoplijih u odnosu na razdoblje 1991.-2020., a na Lastovu (92,6) se svrstalo među osam posto najtoplijih u odnosu na isto razdoblje. Knin (96,4) prednjači jer je ondje ljeto 2025. bilo unutar četiri posto najtoplijih zabilježenih u odnosu 1991. i 2020. godine.
U najvišu kategoriju ekstremno toplog (98-100 percentil) ušla je samo Bilogora, gdje je ovo ljeto bilo među jedan posto najtoplijih u odnosu na razdoblje 1991.-2020., potvrđujući time status najizrazitijeg toplinskog odstupanja u zemlji.
Oborine: Suša u unutrašnjosti, kišni ekstremi na obali
Ljeto 2025. donijelo je velike razlike u količini oborine diljem Hrvatske. U usporedbi s prosjekom iz razdoblja 1991.-2020., odstupanja su se kretala od svega 40,9 posto prosječne ljetne količine u Gradištu (84,7 mm) do čak 224,5 posto u Pločama (282,6 mm), što znači da je na toj lokaciji zabilježeno više nego dvostruko kiše u odnosu na uobičajene količine.
Ekstremno sušno bilo je u Daruvaru, gdje je palo tek 43 posto uobičajene ljetne količine kiše, a vrlo sušno bilo je u Gradištu te dijelovima središnje Hrvatske (okolica Bilogore, Daruvara, Siska, Križevaca, Varaždina i Puntijarke). Manjak kiše zabilježen je u dijelovima istočne i središnje unutrašnjosti (Slavonski Brod, Zagreb, Karlovac) te na području Parga i Knina.
Količina oborine – ljeto 2025.
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: DHMZ
Na drugoj strani nalaze se Ploče, ovogodišnji rekorder s čak 224,5 posto prosječne ljetne oborine. To je Ploče svrstalo među najkišnije u odnosu na razdoblje 1991.-2020. Osim toga, više kiše od uobičajene količine palo je na području Senja i Zavižana te na postaji Split-Marjan.
‘Zadatak DHMZ-a je, osim monitoringa stanja atmosfere, voda i kvalitete zraka, prognozirati i upozoravati naše građane na dolazeće vremenske i hidrološke događaje. Nastavljamo ulagati u funkcioniranje i razvoj nacionalnih motriteljskih i prognostičkih kapaciteta. Osim rizika kao što su rastuće klimatske promjene i blago slabljenje međunarodne suradnje u razmjeni meteoroloških informacija, veliku priliku za jačanje čini ulazak metoda umjetne inteligencije i strojnog učenja te sve veće automatizacije u naše procese, što će ubrzati tokove prognoza i upozorenja do krajnjih korisnika te povećati njihovu sigurnost i spremnost’, zaključuje šef DHMZ-a Güttler, prenosi tportal.hr
Naslovna foto: Krešimir Bilušić
