By HDZ-ova ministrica Irena Hrstić, SDP-ov član saborskog Odbora za zdravstvo Mišo Krstičević, dopredsjednica Hrvatske liječničke komore Samija Ropar i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić gostovali su sinoć u Otvorenom.
Govorili su o jučerašnjoj Uskokovoj akciji, u kojoj je zbog korupcije uhićeno ukupno 10 osoba, od kojih je šest iz Kliničke bolnice Sveti Duh.
Zorana Krstonijevića, kirurga specijaliziranog za ortopedske probleme, i ostale tereti se da su uzimali mito od pacijenata u zamjenu za različite usluge, uključujući sređivanje operacijskih zahvata preko reda, lažnih bolovanja i odgoda izvršenja zatvorskih kazni.
Hrstić: Neugodno mi je kad pojedinačni slučaj baci ljagu
Hrstić je poručila da je veseli što sve institucije rade ono što trebaju i što procesuiraju osobe koje su potencijalno krive. Objasnila je što radi liječnik specijalist.
“Liječnik specijalist već godinama nema mogućnost izdavanja nikakvih doznaka za bolovanje ni preporuka. Zadatak liječnika specijalista jest da napravi klinički pregled i da svoje mišljenje o kliničkom stanju pacijenta”, kazala je.
Tvrdi kako je dobro što je ravnatelj Svetog Duha odmah izašao pred javnost i jasno osudio čin osobe s imenom i prezimenom te jasno dao do znanja da ostalih 1800 ljudi vrijedno i savjesno radi.
“Jednako koliko je njemu žao da ta cijela situacija baci ljagu na cijeli sustav Sveti Duh, tako je i meni neugodno kad pojedinačni slučaj baci ljagu na cijeli zdravstveni sustav jer to sigurno nema veze sa zdravstvenim sustavom, nego s pojedincem. Zdravstveni sustav čine dobri zdravstveni djelatnici i svi oni koji pošteno, nekoruptivno i nekriminalno rade svoj posao po pravilima struke”, navela je.
Krstičević: Korupcija je samo simptom
Krstičević je upozorio da je korupcija s tog jednog moralnog aspekta postala i politički problem. “Mnogi liječnici ni na fakultetu ni kod kuće nisu naučili da nije normalno i moralno uzimati novce od pacijenata. Svaki, i najnemoralniji liječnik naučio je da ne možemo liječiti simptom, nego bolest”, naveo je.
“Korupcija je simptom lošeg, neorganiziranog sustava, sustava s ogromnim listama čekanja, i naravno da će se na takav način pronaći pukotine u moralnoj brani pojedinca i da ćemo imati ovakav slučaj. Međutim, to ne smije nama biti reflektor koji drži samo fokus na korupciji, a sve ostalo da stoji u mraku”, nastavio je.
Smatra da su problemi negdje drugdje. “Korupcija je samo simptom, i to dok ne shvatimo, mi ćemo i dalje imati ovakve probleme. Da danas u hrvatskom zdravstvu nema korupcije, malo toga bi se promijenilo”, uvjeren je.
“Mi bismo i dalje imali liste čekanja, lošu organizaciju i uništenu primarnu zdravstvenu zaštitu čak i da korupcije nema. U tome je problem. Smatram da kada bi korupcija bila na razini nule, problemi koje ima današnje hrvatsko zdravstvo bili bi gotovo jednaki”, rekao je.
“Možda bi bilo malo bolje, ali to prosječni hrvatski građani sigurno ne bi osjetili. Korupcija je simptom, a ne problem. Problem se liječi negdje drugdje”, napomenuo je Krstičević.
Ropar: Kompletna informatizacija sustava bi pomogla
Ropar je poručila da liječnička komora već dugo zagovara potpunu informatizaciju sustava u koji bi ušle i privatne poliklinike koje ionako imaju ugovore s HZZO-om, tako da bi se transparentnim sustavom moglo kontrolirati sve pacijente koji ulaze u sustav, bio privatni ili javni.
“Mislimo da bi takva kompletna informatizacija sustava pomogla i u organizaciji lista čekanja jer neuređeni sustav s velikim listama čekanja sigurno je dobra podloga za korupciju, a ako bi one bile transparentne na takav način, onda bi bilo puno teže da netko tako odjednom izroni kao hitan slučaj. Tu su onda stručne indikacije i sustav kontrole kvalitete”, kazala je.
Hrstić je odgovorila da je informatizacija zdravstvenog sustava u tijeku. “Povezanost s cijelim zdravstvenim sustavom u tijeku je i mogu reći da do kraja godine očekujemo i privatne zdravstvene institucije koje će se morati prijaviti u sustav CEZIH i svi ti nalazi bit će jasno dostupni, naravno ne općoj javnosti, nego onim osobama koje mogu to gledati”, istaknula je.
“To je sigurno jedan od dobrih znakova, ne bi trebalo biti više duplanja potencijalnih nalaza i možete pratiti put pacijenta. Upravo je u tijeku završetak projekta digitalizacije puta lijeka. Kad se taj projekt završi potpuno i implementira u zdravstvene ustanove, mi ćemo moći kontinuirano pratiti put točno pacijenta i njegovo liječenje kroz samu tabletu, od ljekarne do samog bolničkog kreveta”, dodala je.
Poručila je kako su to sve postupci koji se rade za poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava.
“Ne bih se složila da nema tko napisati uputnicu jer da nema tko napisati uputnicu, mi ne bismo imali porast broja ispisanih e-uputnica i porast broja pretraga učinjenih u zdravstvenom sustavu. Dakle, zdravstveni sustav radi, puno radi, sve više radi, sve su veće potrebe, ali da treba raditi na poboljšanju organizacije – treba, i na tome radimo”, naglasila je.
Gazić: Vjerujemo u institucije
Gazić vjeruje da su medicinske sestre velike profesionalke i da ova situacija nije nikome ugodna. “Ono što stvarno trebamo imati jest presumpcija nevinosti. Još uvijek su istrage u tijeku, ne znamo detalje točno što se dogodilo, tko je upleten u tu koruptivnu radnju koja se dogodila u bolnici Sveti Duh”, upozorio je.
“Ono što možemo reći jest stvarno da pacijenti ne smiju izgubiti povjerenje u medicinske sestre. Nas je 42 tisuće u Republici Hrvatskoj. Mukotrpno radimo, možemo reći požrtvovno, svakodnevno svoj posao kako bismo našim pacijentima pružili što kvalitetniju zdravstvenu skrb”, rekao je.
Ponovio je da svaka nečasna radnja ima svoje ime i prezime.
“Svatko od njih stoji iza svojih djela i vjerojatno će sudska praksa na kraju ukazati na ishod kakav će biti u ovom slučaju. Mi sada trenutno nemamo podatke o kojim se medicinskim sestrama točno radi, međutim poštujemo institucije i vjerujemo u njih da će ovaj postupak i istražne radnje, a nakon toga, ako dođe do sudskog postupka, biti napravljeni u najboljem smislu”, naveo je.
Ropar: Ne postoji sustav bez lista čekanja
Krstičević se osvrnuo na rashode u zdravstvu. “Kad prođu izbori, zatvori se pipa i liste čekanja opet narastu. Sve nešto napreduje, kao i liste čekanja”, napomenuo je. Hrstić je kazala da rashodi nisu otišli u vjetar, nego su išli u liječenje pacijenata.
Ropar smatra da je potrebna stvarna reforma.
“Jedna od reformi sigurno se tiče i listi čekanja. Javnost mora biti svjesna toga da ne postoji zdravstveni sustav bez listi čekanja. Liste čekanja moraju se dovesti prvo jednom detaljnom analizom u okvire, što mislim da je i započeto, u okvire medicinske indikacije koliko se za neke pretrage ili za neko liječenje može čekati”, istaknula je.
“To se može potpunom informatizacijom i nacionalnom razinom listi čekanja gdje se onda transparentno prati, a to smanjuje i korupciju jer svi mogu pratiti točno gdje i kako mogu doći. Račun ishoda liječenja također je jedna od reformi i akreditacija bolnica koja nikako ozbiljno da počne. Onda i svaki pacijent kao i svaki liječnik znat će gdje se stvari najbolje rade”, dodala je.
Tvrdi da moramo biti svjesni i odgovornosti pacijenata. “Iako smo svi ovdje zbog pacijenata i onih koji se ne odjavljuju, obave ili privatno ili zaborave da su se naručili. Vrlo često u ambulanti imate naručenih dvadesetak ljudi, a dođe vam 11-12 bez da su se odjavili”, upozorila je.
Gazić: Nedostaje 4000 medicinskih sestara
Gazić je rekao da medicinskim sestrama nisu rasle plaće kao liječnicima.
“Ne baš tako veliko. Jedna prosječna plaća medicinske sestre kreće se sa smjenskim radom oko 1500-1600 eura, 1700, ovisi kako se radi. Posao obuhvaća prematanje teških pacijenata, čišćenje, sve moguće postupke. Sada dobivaju nove zadatke, ali najgore je u našem sustavu što one rade za onaj dio sestara koji nedostaje”, naveo je.
“Nedostaje 4000 medicinskih sestara u bolničkom sustavu i ove sestre koje sada trenutno rade odrađuju i taj dio za njih. Možemo reći da potežu i za one kojih nema u našem sustavu. Nećemo dozvoliti da se baci ljaga na našu profesiju. Medicinske sestre svakodnevno požrtvovno i savjesno obavljaju svoj posao”, naglasio je.
Krstičević: Bez promjene svijesti nema iskoraka
Hrstić je predstavila primjere kako se umjetna inteligencija može koristiti u zdravstvenom sustavu.
“Kroz informatizaciju, automatizaciju nekog od ovih procesa, sigurno se može rasteretiti. Medicinska sestra i liječnik trebaju raditi posao za koji su se školovali, a ne administraciju. To je jedan dio, a drugi dio sigurno kroz zdravstvene suradnike koji su nezdravstveni radnici i povećanje njihovog broja u zdravstvenom sustavu – mislim da može olakšati ovaj administrativni dio”, kazala je.
Krstičević tvrdi da zdravstveni sustav mora imati primat, a sve drugo mora biti sekundarno.
“Ako krenemo s takvim postavkama, onda možda nešto za njega i napravimo. Bez promjene svijesti da se samo javno mora poticati u ovoj državi i da samo to garantira jednaku zdravstvenu skrb – jednaku, dostupnu, jednaku kvalitetnu u svim hrvatskim regijama – mi nećemo postići iskorake niti smanjiti ove liste čekanja o kojima uvijek puno pričamo”, uvjeren je.
Hrstić je naglasila kako je Ministarstvo financija tu da apsolutno podrži ono što zdravstvenom sustavu treba. “Vlada je tu kao jedno tijelo i radi se sigurno samo u službi hrvatskog naroda”, zaključila je.
Izvor: Index.hr
