By Iako su plodovi još zeleni, uzgajivači mandarina u dolini Neretve već provjeravaju djelovanje sredstava protiv sredozemne voćne muhe i pripremaju se za berbu koja, prema procjenama, donosi dobar urod na razini dosadašnjeg prosjeka od 40 do 50 tisuća tona godišnje. No uz optimizam oko količine i dijela kvalitete, upozoravaju na kroničan manjak radne snage i potrebu da se održi solidna otkupna cijena mandarina, bez koje se ulaganja u nasade i zaštitu ne mogu isplatiti, piše Danas.hr
Proizvođači ističu da će robe biti dovoljno i da će dio uroda biti vrlo dobar, no dugotrajna suša već sada upućuje na veći udio plodova druge klase, što otežava tržišni plasman. Uz to, prerano branje nezrelih mandarina, koje se povremeno događa na početku sezone, dodatno ruši cijenu kvalitetnijeg dijela uroda na tržištu.
“Bit će kvalitetne robe, međutim zbog suše bit će dosta druge klase, ali najveći problem su berači i ranije neuvjetne mandarine u početku koje kasnije obaraju cijenu onoj kvalitetnoj,” rekao je proizvođač iz Opuzena Matko Filipović.
Manjak radnika i dnevnice
Berba traži dobru logistiku i brz plasman, no bez dovoljnog broja berača to ide teško, upozoravaju proizvođači. Dnevnice su, prema riječima proizvođača ostale na prošlogodišnjoj razini, oko 50 eura po danu, dok su potrebe za radnicima i dalje velike.
“Zavisi, po 50 eura. Odakle stižu? Iz BiH i ovi Nepalci, i njih koriste, ljudi se bore da oberu da ne propadne”, kaže proizvođačica iz Ploča Rosa Nedjeljka.
Proizvođači navode da sve manje berača dolazi iz susjedne BiH, a postupci dobivanja dozvola za strane radnike dodatno kompliciraju sezonu. Gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga ističe kako lokalno oslanjanje na već uigrane domaće ekipe donekle ublažava pritisak, ali problem nedostatka radne snage ostaje.
“Radna snaga je postala problem svugdje zadnjih par godina, jednostavno javlja se nedostatak domaće radne snage. Ali i iz radne snage iz BiH”, navodi Mataga.
Ključni agrotehnički prioritet i dalje je suzbijanje sredozemne voćne muhe kako bi se očuvali kvalitet i stabilnost berbe. Mataga poziva na zajedničko djelovanje proizvođača i otkupljivača te održavanje standarda kako u otkupu tako i u maloprodaji. “Moramo se svi uključiti u priču da što više suzbijemo tu muhu, da imamo ove godine normalnu berbu i dobar kvalitet i da na taj način pridonosimo kako otkupnoj tako maloprodajnoj u trgovačkim centrima,” poručuje Mataga.
Otkupljivači zasad ne otkrivaju s koliko će startati u sezoni, no proizvođači drže da otkupna cijena ne bi smjela pasti ispod 0,55 eura po kilogramu kako bi se pokrili troškovi zaštite i rada. U suprotnom, upozoravaju, štednja na agrotehničkim mjerama odmah se reflektira na kvalitetu i količinu, a dugoročno i na održivost nasada.
“Ako morate štedjeti za agrotehničke mjere i da imate za radnike, gdje ste tu?! Automatski se odrazi na kvaliteti i količini. Ja sam do prije 15 godina brao 20 do 12 vagona, sad sam pao na 6,” ističe Filipović. Pred proizvođačima je, čini se, izazovna sezona: urod bi mogao biti dobar, ali uz pitanje otkupne cijene, najveći izazov bit će pronaći dovoljan broj berača kako bi se plodovi na vrijeme ubrali i plasirali, piše Danas.hr
