By Nikola Jurković iz Metkovića završio je Harvard među najboljim studentima i ubrzo postao član prestižnog društva Phi Beta Kappa. Danas radi u San Franciscu u istraživačkom centru posvećenom sigurnosti umjetne inteligencije.
U razgovoru za Danas.hr otkriva koliko ozbiljna prijetnja čovječanstvu može biti napredna umjetna inteligencija i zašto se, kako tvrdi, nitko ne priprema.
„Ljudi uopće nisu svjesni što se događa. Nitko se ne priprema, a to bi nas moglo izbrisati“, kaže Jurković za Danas.hr, upozoravajući na potencijal superinteligentnih sustava koji bi mogli djelovati izvan ljudske kontrole.
Jurković je iz Metkovića stigao na Harvard, gdje je diplomirao u području umjetne inteligencije i društva, a zatim se usmjerio na istraživanje sigurnosti AI u San Franciscu. Već u gimnaziji sanjao je kako može doprinijeti boljoj budućnosti, a taj je cilj vodio njegov profesionalni put.
„Umjetna inteligencija je najveća opasnost na globalnoj razini. Možda već za deset godina dosegne razinu na kojoj može nadmašiti ljude u svim ključnim sposobnostima. Ako njezini ciljevi ne budu u skladu s našim interesima, postoji realna šansa da pobijedi čovječanstvo“, upozorava Jurković.
Prema njegovim riječima, ključna opasnost nije samo u samoj AI, nego i u ljudima s lošim namjerama koji bi mogli koristiti tehnologiju za stvaranje biološkog oružja ili supervirusa. „Puno ljudi radi na sigurnosti umjetne inteligencije, pokušavajući spriječiti situacije u kojima bi AI mogla proizvesti oružja masovnog uništenja. Takva bi biološka oružja mogla ubiti svakog čovjeka na svijetu, što čini tu prijetnju veće od nuklearnog rata“, objašnjava.
Nikola Jurković radi u organizaciji METR – Model Evaluation and Threat Research, koja mjeri opasne sposobnosti umjetne inteligencije. U svijetu postoje samo stotine istraživača u ovom području, među kojima su i pojedinci iz Hrvatske poput Daniela Paleke, Lovre Pešuta i Jelene Luketine.
Govoreći o budućnosti, Jurković predviđa: „Za deset godina umjetna inteligencija mogla bi dosegnuti ljudsku razinu. Nijedan današnji posao možda neće postojati jer AI može raditi brže i jeftinije. Ako čovječanstvo preživi, svakodnevica će biti potpuno drukčija, a mi ćemo trebati novi način života.“
Na pitanje kako roditelji i mladi trebaju pripremiti djecu za takvu budućnost, odgovara: „Nema smisla odustati od školovanja. Najbolje je planirati život kao da svijet ostaje normalan, ali ujedno pratiti razvoj umjetne inteligencije i razmišljati kako pridonijeti njenoj sigurnosti. To nije samo tehnički, nego i društveni problem.“
Jurković ističe i važnost rutine i samostalnog učenja: tijekom gimnazije i ljeta sustavno je rješavao zadatke iz fizike i robotike, što mu je, kako kaže, omogućilo da napreduje brzinom koja mu odgovara i razvije praktične vještine izvan klasičnog školskog sustava.
Posjet Nikole Jurkovića istraživačkom centru i njegov rad na sigurnosti umjetne inteligencije potvrđuju koliko je važno osvijestiti prijetnje i planirati budućnost čovječanstva u eri tehnologije koja se ubrzano razvija.
