KAD TRŽNICE POLUDE Kilogram mahuna kao dva kilograma mesa

Ljeto je oduvijek bilo sinonim za svježe voće i povrće na hrvatskim tržnicama, no ove godine mnogi građani ostaju zatečeni cijenama koje su „otišle u nebo“. Mahune, primjerice, dosežu nevjerojatnih 10 eura po kilogramu, što ih čini gotovo luksuznom namirnicom. Ništa ne pomaže činjenica da u sastavu mahune čak 90 posto čini – voda. A i nisu jedine, i ostalo voće i povrće bilježe rekordne cijene, nerijetko prelazeći granicu prihvatljivog za prosječni kućni budžet, piše Slobodna Dalmacija.

Na tržnicama kupci sve češće zastaju ispred štandova, pogledaju cijene i odlaze praznih ruku. Jer za kilogram mahuna mogu kupiti dva kilograma mesa.

Cijene tikvica, paprika, rajčica, ali i sezonskog voća poput trešanja i marelica, znatno su više nego prošlih godina. Trgovci i proizvođači to opravdavaju negativnim utjecajem klimatskih promjena, smanjenim urodima, visokim troškovima goriva, gnojiva i transporta, ali i povećanom potražnjom na turističkim destinacijama gdje su cijene još veće.

Mi kao proizvođači nismo presretni s ovakvom situacijom. Troškovi su nam ogromni, a kad se sve zbroji, i nama je teško preživjeti, ističe jedan OPG-ovac iz doline Neretve.

Međutim, postavlja se pitanje: može li si prosječni hrvatski građanin priuštiti zdravu prehranu ako kilogram mahuna stoji više od minimalne satnice rada? Ako se ovakav trend nastavi, svježe voće i povrće moglo bi postati dostupno samo onima dubljega džepa, dok će ostali morati birati jeftinije, manje nutritivne alternative. Stručnjaci upozoravaju da prehrambena inflacija ima dugoročne posljedice, osobito na zdravlje građana.

“Voće i povrće nisu luksuz, nego osnovna potreba. Ako ih građani ne mogu priuštiti, to će se dugoročno odraziti na javno zdravstvo”, upozoravaju nutricionisti.

Najskuplje u Dalmaciji

Ono što danas gledamo nije samo posljedica sezonskih oscilacija, već strukturalni problem u hrvatskoj poljoprivredi, visoki ulazni troškovi u poljoprivredi, nedostatak radne snage, ovisnost o uvozu i slaba strategija samodostatnosti hrane. Prosječna hrvatska obitelj već troši između 30 i 40 posto prihoda na prehranu, a to je znatno iznad europskog prosjeka, piše Slobodna Dalmacija.

Ako cijene osnovnih prehrambenih namirnica poput voća i povrća nastave rasti, mogli bismo svjedočiti prehrambenoj nejednakosti u društvu gdje zdrava prehrana postaje luksuz za privilegirane, ističu agroekonomski stručnjaci.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene svježeg voća porasle su za 12,4 posto, dok je povrće zabilježilo rast od čak 18,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Mahune su i ove godine postale najskuplje sezonsko povrće na hrvatskim tržnicama, a cijene se znatno razlikuju od grada do grada, negdje su mahune skuplje i od mesa.

U Dalmaciji, osobito u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku, cijene mahuna dosežu čak 10 eura po kilogramu. U kontinentalnim krajevima, primjerice u Zagrebu, Koprivnici i Varaždinu, cijene se kreću oko 7 eura po kilogramu. U Čakovcu su nešto povoljnije – oko 6 eura, dok su u Bjelovaru oko 5 eura.

Najpovoljnije mahune mogu se naći na zagrebačkoj tržnici Dolac gdje cijene variraju od 3 do 6 eura po kilogramu, ovisno o sorti (zelene, žute) i ponudi na štandovima.

Iako bi se na prvu moglo pomisliti da je visoka cijena mahuna ovog ljeta isključivo posljedica inflacije, stvarnost je znatno složenija. Na cijene svježeg povrća, a osobito mahuna koje su dosegle i do 10 eura po kilogramu, utjecao je niz međusobno povezanih čimbenika.

Jedan od ključnih razloga svakako su loše vremenske prilike. Proljeće 2025. obilježile su učestale kiše, neuobičajeno niske temperature i lokalne tuče koje su negativno utjecale na poljoprivredne usjeve. Mahune su među osjetljivijim kulturama, pa je urod bio znatno manji od prosjeka. Manja ponuda na tržištu prirodno je dovela do viših cijena.

Istovremeno, troškovi proizvodnje kontinuirano rastu. Cijene goriva, gnojiva, sjemena i radne snage znatno su porasle u odnosu na prethodne godine. Mnogi poljoprivrednici navode da jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove proizvodnje, zbog čega su prisiljeni povećavati maloprodajne cijene kako bi opstali na tržištu.

Rastu i troškovi proizvodnje

Tu je i smanjenje domaće proizvodnje, osobito među manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima). Sve manji broj uzgajivača odlučuje se za sadnju mahuna zbog niskih poticaja, sve većih klimatskih i tržišnih rizika te kroničnog nedostatka radne snage. Posljedica toga je veća ovisnost tržišta o uvozu i manji udio domaće, svježe robe, što dodatno destabilizira cijene.

Ne treba zanemariti ni sezonalnost proizvoda. Kao i svake godine, prve domaće mahune koje stižu na tržnice tradicionalno postižu više cijene zbog male ponude i velike potražnje. Mnogi kupci žele upravo prve plodove sezone i spremni su ih platiti više, što dodatno diže početnu tržišnu vrijednost. Na sve to dolazi i pojačana potražnja tijekom turističke sezone, osobito u obalnim gradovima poput Splita, Dubrovnika i Šibenika, Zadra. Restorani, hoteli i apartmani u velikim količinama otkupljuju svježe povrće, pa tržište postaje dodatno pritisnuto. U takvim okolnostima, cijene rastu brže nego u kontinentalnim dijelovima zemlje.

Kada se svi ovi faktori zbroje loš urod, visoki troškovi, smanjena domaća proizvodnja, sezonska dinamika i turistička potražnja rezultat su cijene koje sve više podsjećaju na luksuz, a sve manje na osnovnu prehrambenu potrebu. Za one koji žele uštedjeti, preporučuje se pratiti sezonske ponude i birati jeftinije tržnice.

S obzirom na ovogodišnje visoke cijene mahuna, mnogi se s pravom pitaju: isplati li se uzgojiti mahune u vlastitom vrtu?

Odgovor je – da, i te kako i ne samo u vrtu već i na balkonu. Za uzgoj mahuna u vlastitom vrtu ne treba mnogo – riječ je o jednoj od jednostavnijih i zahvalnijih kultura za početnike, ali i iskusnije vrtlare. U vremenu kada cijene voća i povrća obaraju rekorde, a svježe mahune dosežu i do 10 eura po kilogramu, sve više građana okreće se vlastitom uzgoju. I to s dobrim razlogom. Uzgoj mahuna kod kuće nije samo financijski isplativ, već i jednostavan, dostupan svima i zdrav.

Zašto uzgajati mahune kod kuće?

Prva i najvažnija prednost je znatna ušteda novca. Cijena sjemena je simbolična, a jedna biljka može dati i do pola kilograma ploda. Kada znamo da s 10 kvadratnih metara vrta možemo ubrati i do 15 kilograma mahuna, jasno je da se u sezoni može uštedjeti i do 100 eura uz minimalna ulaganja i trud.

Osim toga, uzgoj mahuna ne traži posebna znanja ni skupu opremu. Rastu brzo – od sjetve do berbe potrebno je samo 50 do 60 dana – i dobro uspijevaju i u manjim vrtovima. Niske sorte mogu se bez problema uzgajati na balkonu, u većim teglama ili sanducima, pa čak i na prozorima, što ih čini dostupnima i urbanim vrtlarima.

Još jedna važna prednost je kvaliteta i sigurnost ploda. Uzgoj kod kuće omogućuje potpunu kontrolu nad uvjetima – od tla i vode do izbjegavanja pesticida – čime dobivate zdrav, svjež i domaći proizvod.

Bez obzira imate li vrt, balkon ili samo terasu, mahune su jedno od najzahvalnijih povrća za početak vlastite proizvodnje. Osim financijske uštede, domaći uzgoj donosi i niz drugih benefita: zdraviju prehranu, boravak na svježem zraku, ekološku osviještenost i onaj neprocjenjiv osjećaj ponosa kada na tanjur stavite nešto što ste sami uzgojili.

U uvjetima sve skuplje hrane, vlastita proizvodnja više od hobija postaje pametna, održiva i dugoročno isplativa odluka.