By Nakon izbora za Hrvatski sabor i Europski parlament te dva kruga predsjedničkih izbora, na red su došli i lokalni izbori ove godine. U sedam sati otvorena su birališta diljem Hrvatske i zatvaraju se u 19 sati.
-
- otvoreno 6.600 biračkih mjesta
- birališta će biti otvorena do 19 sati
- prvi izborni rezultati su u 21 sat
Za razliku od svih drugih izbora, na lokalnima birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Glasačkih listića bit će više i u različitim bojama, a građani biraju župana, županijsku skupštinu (ili u slučaju Zagreba – gradsku skupštinu) te gradonačelnika, a također će birati gradska ili općinska vijeća te načelnika općine ili gradonačelnika dok će u nekim županijama kao i u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, birati i zamjenike iz redova nacionalnih manjina.
Prve privremene rezultate lokalnih izbora Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta. DIP će u dva navrata objaviti i podatke o odazivu birača – brojčano i u postotcima. Prvi put podatke će objaviti u podne, a drugi u 17 sati, obuhvatit će birače koji na izbore izađu do 11:30, odnosno do 16:30 sati.
Građani odlučuju
Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica, i to 428 općina, 127 gradova te 20 županija, Zagreb ima poseban status grada i županije.
Pravo odlučiti tko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije i ‘sjediti’ u vijećima i skupštinama, ima nešto više od 3,5 milijuna birača, što je 147.000 manje nego prije četiri godine.
Izborna šutnja
U ponoć s petka na subotu počela je izborna šutnja i trajat će do 19 sati u nedjelju, a u tom razdoblju zabranjeno je javno predstavljanje izbornih programa, nagovaranje birača za koga da glasaju, objavljivanje procjena, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora lokalnih izbora itd. Za kršenje izborne šutnje predviđene su novčane sankcije.
Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.
Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu sudjelovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.
