By Hrvatski potrošači i dalje plaćaju maslinovo ulje znatno više od europskih. Prema najnovijim podacima, cijena maslinovog ulja u Hrvatskoj u ožujku iznosila je 1059 eura za 100 kilograma, što je nevjerojatnih 65,6 posto više od prosječne cijene u Europskoj uniji, objavio je Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP). Takva razlika izaziva zabrinutost među potrošačima i otvara pitanja o razlozima visokih cijena na domaćem tržištu, piše Dubrovački vjesnik.
Zašto je hrvatsko ulje toliko skuplje?
Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih faktora koji utječu na visoku cijenu maslinovog ulja u Hrvatskoj:
Ograničeni obujam proizvodnje: Hrvatska, iako ima dugu tradiciju maslinarstva, proizvodi znatno manje količine maslinovog ulja u usporedbi s velikim proizvođačima poput Španjolske i Italije. Manji volumen znači i višu cijenu po jedinici proizvoda.
Fokus na kvalitetu, a ne kvantitetu: Domaći proizvođači često se orijentiraju na visokokvalitetno, ekstra djevičansko ulje koje se prodaje kao premium proizvod. Takva strategija podiže cijenu, ali i smanjuje dostupnost jeftinijih varijanti na tržištu.
Visoki troškovi proizvodnje: Uslijed klimatskih nepogoda, povećanja cijena energenata i rada, proizvodni troškovi u sektoru maslinarstva značajno su porasli. Suše, bolesti maslina i štetnici dodatno su opteretili domaće maslinare.
Tržišna potražnja i turizam: S obzirom na snažan utjecaj turizma u Hrvatskoj, dio maslinovog ulja se prodaje po višim cijenama na luksuznim tržištima i u ugostiteljstvu, što indirektno podiže i prosječnu maloprodajnu cijenu.
Traži se jeftinije
Potrošači sve češće traže jeftinije alternative ili pribjegavaju kupnji u inozemstvu. U međuvremenu, proizvođači upozoravaju da niže cijene ne bi bile održive bez dodatnih potpora.
-Naš cilj nije masovna proizvodnja, već očuvanje kvalitete i tradicije. No, da bi maslinovo ulje bilo dostupno svima, potrebna je jača potpora države prema maslinarskom sektoru-kazao nam je jedan dalmatinski maslinar.
Iako Hrvatska ima jednu od najskupljih cijena maslinovog ulja u EU, razlozi za to nisu jednostavni niti lako rješivi. Između potrebe za očuvanjem kvalitete i zahtjeva tržišta, ključno je pronaći ravnotežu koja će osigurati dostupnost proizvoda i održivost sektora.
Regionalne razlike
Zanimljivo je primijetiti kako se unutar same Hrvatske cijene razlikuju ovisno o regiji. Maslinovo ulje u Istri i na otocima često se prodaje i po višim cijenama od spomenutog prosjeka, dok je u kontinentalnim dijelovima zemlje dostupno nešto povoljnije – i to uglavnom putem trgovačkih lanaca s uvoznim uljem.
Prema podacima Carinske uprave, Hrvatska je prošle godine uvezla više od 4.000 tona maslinovog ulja, većinom iz Španjolske i Italije, gdje su proizvodne cijene znatno niže. Međutim, i te uvozne količine u konačnici završe na policama s višom cijenom, zbog logistike, marži i troškova distribucije.
Agroekonomski stručnjaci ističu da je tržište maslinovog ulja u Hrvatskoj izrazito fragmentirano i neorganizirano:
-Nemamo snažnu zadružnu strukturu kao, primjerice, Španjolska, gdje maslinari udružuju proizvodnju, preradu i plasman. Kod nas je sve raštrkano – svaki proizvođač za sebe, što onemogućava snižavanje troškova i formiranje niže prodajne cijene, pojašnjavaju.
Cijene ne padaju
U ožujku 2025. prosječna cijena maslinovog ulja u Europskoj uniji pala je na oko 640 eura/100 kg, uslijed oporavka proizvodnje nakon dvije sušne godine u mediteranskom pojasu. Španjolska i Grčka, kao najveći proizvođači, vratile su dio izgubljenih kapaciteta, a subvencije EU pomogle su stabilizaciji.
U Hrvatskoj, međutim, niže cijene nisu uslijedile. Maslinari tvrde da im troškovi proizvodnje rastu. Gnojivo, voda, ambalaža – sve je skuplje nego lani. Ulje nikako ne mogu prodati ispod 15-20 eura po litri jer će ići u čisti gubitak.
Još jedan specifičan čimbenik je rastući trend kupnje maslinovog ulja kao suvenira – posebno u Istri i na Jadranu. Butelje maslinovog ulja u dizajniranoj ambalaži često se prodaju i po 25–30 eura za pola litre. Za turiste je prihvatljivo, ali za domaće kupce prevelik luksuz.
Što nas čeka u narednim mjesecima?
Analitičari predviđaju da bi se cijene u EU mogle dodatno stabilizirati do kraja godine, ali ostaje neizvjesno hoće li i hrvatsko tržište slijediti taj trend. Odluka o državnim potporama maslinarima, kao i eventualno smanjenje PDV-a, mogli bi biti ključni za niže cijene domaćeg maslinova ulja koje bi tako bilo pristupačnije potrošačima.
U zadrugarstvu je spas
Maslinovo ulje hrvatske u velikom postotku pripada ekskluzivnom razredu kvalitete. Takvo ekstra djevičansko ulje čini znatno veći udio u ukupnim količinama nego u drugim zemljama. Vrhunsko ulje u zemljama najvećih proizvođača poput Španjolske i Italije košta jednako kao i kod nas. Prosječnu cijenu u tim zemljama smanjuju djevičanska ulja niže kvalitete plantažnog uzgoja koja se prodaju primjerice za potrebe kozmetičke industrije u većim količinama što mi nemamo.
Cijena naših ulja ipak bi mogla biti manja smanjenjem troškova proizvodnje koje se postiže u svijetu organiziranjem u zadruge. Time se utječe na pojeftinjenje proizvodnje i povećanje ostvarenja razlike u cijeni. Pri tome udruživanje u zadrugu ne znači da bi uljari izgubili svoje etikete ako ih imaju. Svakako, mnogi koji sada imaju svoja ulja bez etikete ili s njom izlaskom na tržište kroz zadružni zajednički brand bi u konačnici manje radili, a više dobivali. Izašli bi iz “prodaje na kućnom pragu” na tržište koje zna cijeniti hrvatska ulja što potvrđuje stalna potražnja. Svjedoči nam to zadrugarstvo Europske unije, pojasnio je predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Lordan Ljubenkov.
Mjere pomoći sektoru maslinarstva
• Poticaji za povećanje proizvodnje i modernizaciju prerade
• Smanjenje PDV-a na maslinovo ulje
• Promicanje suradnje među proizvođačima radi stvaranja ekonomije razmjera
