IzdvojenoRegija

Suša i šumski požari najveći klimatski rizici za Kulu Norinsku

0

Općina Kula Norinska dobila je prvu stručnu procjenu klimatskih rizika za svoje područje u sklopu europskog projekta CLIMAAX. Rezultati su predstavljeni u ponedjeljak, 16. studenoga, na radionici održanoj u Momićima, na kojoj su stručnjaci iznijeli glavne izazove i moguće mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

Procjena je pokazala kako su suša i šumski požari najveći klimatski rizici za područje Općine Kula Norinska, a analiza je provedena za svako naselje zasebno. U izradu procjene uključena su i iskustva lokalnih poljoprivrednika, maslinara i vatrogasaca.

Radionicu je otvorio načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević, istaknuvši kako je cilj projekta pravodobno prepoznati rizike i utvrditi konkretne mjere za njihovo upravljanje.

„Prijavili smo se na ovaj projekt jer želimo znati s čime se suočavamo. Studija je pokazala da su suša i šumski požari naši najveći klimatski rizici, analizirala ih je naselje po naselje i predlaže mjere za upravljanje tim rizicima. U nju su ugrađena iskustva naših poljoprivrednika, maslinara i vatrogasaca“, poručio je Krstičević, najavivši da će rezultati u siječnju biti predstavljeni i na završnom skupu projekta u Bruxellesu.

Pregled aktivnosti na projektu predstavio je mr. sc. Zoran Mateljak, dok su ostala izlaganja bila posvećena očuvanju bioraznolikosti, mjerama zaštite od suše i požara, utjecaju klimatskih promjena na zdravlje te izazovima s kojima se suočavaju pčelarstvo i maslinarstvo.

O tim temama govorili su doc. dr. sc. Ivan Vučković, prof. dr. sc. Nikola Glamuzina, prof. dr. sc. Višnja Bukvić, Miro Ivanković iz Pčelarske udruge „Kadulja“ Metković, Mijo Vukušić iz Modro-zelene zadruge te Josip Šprlje, koji je predstavio zakonski okvir zaštite okoliša.

Jedan od glavnih zaključaka radionice jest da se mala općina ne može sama nositi s izazovima klimatskih promjena, zbog čega je nužna suradnja države, županije, Hrvatskih voda, znanstvene zajednice i susjednih općina.

Projekt CLIMAAX financiran je sredstvima programa Obzor Europa (Horizon Europe), u okviru Europske misije za prilagodbu klimatskim promjenama.