Danas je održan sastanak načelnika s dubrovačkog područja u uredu župana, s predstavnicima Hrvatskih cesta na kojemu su predstavljeni rezultati analize varijatni prometnice Dubrovnik – Zračna luka Čilipi. Nakon sastanka održane su izjave za medije te je prezentirana trasa brze ceste, prenosi Dubrovački Dnevnik.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir podsjetio je kako su prije dvije godine imali preko 2000 primjedbi građana i jedinica lokalne samouprave na raspravi o trasi brze ceste. Tada su proces zaustavili izvršili ponovnu analizu kompletne trase ceste.

„Na osnovu dosta sastanaka iznjedrili smo novu trasu. Najbitnije je da je ona u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom“, rekao je i dodao kako je to trasa od budućeg čvora autoceste na Osojniku, koja se zatim spušta na most Franja Tuđmana pa ide obilaskom iza Srđa sjeverno gdje se planira veliki čvor ‘Dubrovnik istok’, tunelom do Orsule, a onda cesta nastavlja iznad Župe dubrovačke gornjim padinama u uskom koridoru između naseljenog dijela i granice s BiH, te se prolazi dalje prema Zračnoj luci, a kompletan zahvat se završava na Grudi. Nakon Grude vraća se na Jadransku magistralu, odnosno DC8.

48 kilometara cesta, 11 tunela i 11 vijadukta

„Provodimo i natječaj za projektiranje treće prometne trake do graničnog prijelaza kako bi se osigurao nesmetan prolaz osobnih vozila u odnosu na kamione s kojim ima problema na granici.

„Vrlo je zahtjevna trasa i nema ovakvih područja puno u Hrvatskoj. Duga je 33 kilometra dionica, a sa svim spojnim cestama ukupno 48 kilometara s 11 tunela i 11 vijadukata. Planirana vrijednost investicije je oko 350 milijuna eura“, rekao je.

Iduće faze su pokretanje studije utjecaja na okoliš, a zatim i usklađivanje s Hrvatskim autocestama u smislu dinamike spoja autoceste do Osojnika, te rješavanje etapno dionica do Zračne luke.

„Projekt je podijeljen u više faza, a jedna je studija utjecaja na okoliš za kompletnu dionicu i jedna lokacijska dozvola. Imamo ugovoreno izradu svih projekatakompletne dionice“, objasnio je i dodao kako je najteži dio studija utjecaja na okoliš.

Cesta ne ide preko Omble, a ide visoko iznad Župe

Objasnio je koliko se danas prezentirana trasa razlikuje od prethodne.

„Ključna stvar je čvor Dubrovnik istok. Obzirom na težinu terena, trasa koja je bila ranije predviđena preko Rijeke dubrovačke imala je drugačiji čvor Dubrovnik istok na puno nižoj korti koji je predviđao tunel puno bliže gradu, ali i jedan duži tunel i spuštanje kroz samu Župu. Kako je tu bilo dosta primjedbi i za Omblu i za Župu, išli smo na ovu drugu varijantu koja predviđa puno viši čvor na 220 metara, to nam omogućava da zaobiđemo Župu daleko iznad naselja“, rekao je i dodao kako bi promet u Župi mogao ‘pasti’ s 25 na 6 tisuća vozila.

Objasnio je i zašto cesta završava na Grudi, a ne na Karasovićima.

„Strategija Republike Hrvatske nije da ova cesta bude za tranzitni promet do Grčke, nego po karti možete vidjeti kako je na samom čvoru Osojnik predviđen spoj prema Popovom polju i spajanje na buduću autocestu koja ide kroz BiH prema Crnoj Gori“, kazao je.

Što se tiče rokova, nije želio ništa definirati, međutim izjavio je kako bi optimističan rezultat bio kada bi se cesta izgradila za 10 godina.

Načelnik Župe dubrovačke Marko Miloslavić izjavio je kako je zadovoljan predstavljenom varijantom brze ceste.

„Ova brza cesta će najviše poboljšati prometne uvjete kroz Župu dubrovačku budući da je to najopterećenija općina. Predložena varijanta je upravo ono za što smo se mi zalagali i tražili od Hrvatskih cesta. Čvor Gajine ipak izgleda nešto drugačije nego u prvoj varijanti, on se sada nalazi na gornjoj strani u odnosu na postojeću cestu što smatramo pozitivnim iskorakom“, rekao je i dodao kako se cesta gotovo pola stoljeća ‘crta’, te smatra da je ovim korakom i definiranjem trase napravljen važan korak kako bi se došlo do izgradnje ceste.

Čvor Dubrovnik istok je na višoj razini nego ranije

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković također je izrazio podršku predstavljenoj varijanti trase brze ceste.

„Ovo je ono za što smo se mi zalagali. Od prezentacije prve trase, Grad Dubrovnik je imao jednak stav, a to jest da se zalažemo upravo za ovu trasu koja omogućava puno toga gradu Dubrovniku, prsten oko Srđa i disperziju prometa ondje gdje nam promet nije potreban, a na puno jednostavniji način omogućava pristup gradu, kako dijelu Gruža tako i povijesnoj jezgri“, rekao je i dodao kako je svjestan da je puno koraka do realizacije.

„Ključno je da sada imamo suglasje svih čelnika, od Dubrovnika do Župe, Konavala i Županije, koje do sada nismo imali, pa će Vladi i Hrvatskim cestama biti puno lakše razvijati projekt“, poručio je i rekao kako se mogao, kao gradonačelnik, i prije četiri godine dogovoriti za trasu, ali nauštrb građana Dubrovnika, što kaže, nije želio.

„Žao mi je što nismo krenuli odmah s ovom varijantom, jer da jesmo mislim da bismo danas bili blizu lopate“, zaključio je Franković.

‘Morali smo presjeći, izgubljeno je možda i 20 godina’

Župan Blaž Pezo rekao je kako su održani brojni sastanci kako bi se ova trasa usuglasila.

„Ovaj prijedlog je na neki način upravo želja građana, a ne HDZ-ovih načelnika ili župana. S ovim projektom smo bili ispod nule, a sada se nadam da smo napokon na zemlji i da se možemo uspinjati. Kada je predsjednik Uprave rekao 10 godina, nekima se to učinilo daleko, ali to je realno s obzirom na teren koji imamo i sve zahvate koje treba odraditi s obzirom na vrijednost prostora koji imamo“, rekao je župan.

„Svi smo svjesni problema koje imamo i izazova koji su pred nama, morali smo konačno presjeći da idemo s ovim. Izgubljeno je možda i 20 godina, ali sretan sam da smo dočekali ovaj momenat i nadam se da će sljedeći izazovi biti slatke brige u odnosu na svo ovo frustrirajuće vrijeme“, zaključi je dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo.

Inače, na sastanku je sudjelovao i konavoski načelnik Božo Lasić, za kojega je župan kazao kako je podržao predstavljenu trasu, ali i da u Konavlima nikada nije bilo ništa sporno vezano uz trasu brze ceste, piše Dubrovački Dnevnik.