By Procjene pokazuju da bi zaobilazna ruta mogla doseći i do 5000 kilometara, što bi let produžilo za oko tri sata u odnosu na izravnu udaljenost od 1500 kilometara.
Mađarski premijer Viktor Orbán s velikim je oduševljenjem dočekao vijest da će se američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućem završetku rata u Ukrajini.
U objavi na društvenoj mreži X, Orbán je poručio da je dogovoreni susret dvojice svjetskih lidera “sjajna vijest za miroljubive ljude svijeta”, dodavši kratko: “Spremni smo!”, prenosi Dnevno.hr.
U kasnijoj objavi mađarski je premijer otkrio da je upravo završio telefonski razgovor s Donaldom Trumpom, potvrdivši da su pripreme za mirovni samit između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije već u tijeku.
Složena ruta do Mađarske
Prema informacijama portala Airlive.net, Trump je izjavio da je s Putinom toga dana održao „dug i produktivan razgovor“ te da su postigli „veliki napredak“ koji je doveo do dogovora o održavanju sastanka u mađarskoj prijestolnici.
Put do Mađarske, međutim, neće biti jednostavan za ruskog predsjednika. Sankcije Europske unije i zabrana preleta ruskih državnih zrakoplova iznad teritorija većine zemalja članica, uvedene nakon početka invazije na Ukrajinu, predstavljaju ozbiljan logistički izazov.
To znači da će Putinov predsjednički zrakoplov Iljušin Il-96 morati zaobići gotovo cijelu Europsku uniju, iako je Mađarska članica tog bloka. Prema dostupnim podacima o planiranoj ruti, Putin bi trebao preletjeti Crno more i Tursku, izbjeći grčki zračni prostor te preko Neuma ući u BiH, zatim nastaviti prema Srbiji, prije nego što uđe u Mađarsku. Prema toj putanji, njegov bi avion mogao biti vidljiv i na nebu iznad dijelova Bosne i Hercegovine.
Zaobilazni let i sigurnosni izazovi
Procjene pokazuju da bi zaobilazna ruta mogla doseći i do 5000 kilometara, što bi let produžilo za oko tri sata u odnosu na izravnu udaljenost od 1500 kilometara.
Iako je Putinov Iljušin tehnički prilagođen za duge letove, ruta zahtijeva preciznu koordinaciju s kontrolama zračnog prometa u Turskoj i Srbiji, kao i detaljno planiranje u slučaju vremenskih, političkih ili sigurnosnih komplikacija.
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da let iznad Crnog mora nosi dodatne rizike zbog pojačanih vojnih aktivnosti u tom području.
Ovo, međutim, nije prvi put da se ruski dužnosnici suočavaju s potrebom pronalaženja alternativnih ruta. Od 2022. godine, kada su zapadne zemlje uvele zabrane preleta, ruski diplomatski letovi često koriste putanje preko Srednje Azije, Bliskog istoka i Balkana.
Primjerice, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u lipnju 2023. morao je letjeti preko Irana i sjeverne Afrike kako bi stigao na sastanak BRICS-a u Južnoj Africi.
Izvor: (www.jabuka.tv | Foto: Screenshot/Airlive.net)
