By U središtu Opuzena uzdiže se župna crkva svetog Stjepana, sagrađena 1883. godine na mjestu starije crkve iz 1716., koju je narod podigao u čast sv. Stjepana Prvomučenika. Nova građevina, podignuta u neoklasicističkom stilu, blagoslovljena je 1884., a svečanu posvetu obavio je 13. lipnja 1897. biskup Nakić. Građena je bijelim kamenom, s tlocrtom u obliku latinskog križa, dok zvonik visine 30 metara i danas dominira siluetom mjesta.
Unutrašnjost crkve odiše elementima baroka i bogato je opremljena mramornim oltarima. Glavni oltar od kararskog mramora izradio je 1894. splitski majstor Pavao Bilinić prema nacrtu arhitekta Emila Vecchiettja. S njegove strane nalaze se mramorni kipovi sv. Stjepana i sv. Roka. U desnom kraku križa smješten je Gospin oltar iz 1932., djelo splitskih majstora Ante Jurjevića i Ante Dujmovića, s Gospinom slikom iz 18. stoljeća, dok se u lijevom kraku nalazi oltar sv. Ante, također Bilinićev rad iz 1894. godine.
Crkva posjeduje i vrijedan inventar kipova: sv. Terezije od Djeteta Isusa iz 1931., Srca Isusova i Srca Marijina iz 1935., te sv. Stjepana, rad akademskog kipara Viktora Konjediča iz 1980. godine. U svetištu se ističe monumentalna slika „Kamenovanje sv. Stjepana“, rad firentinskog slikara Filipa Naldija iz 1752., restaurirana više puta u Veneciji i Splitu. Posebno mjesto zauzima i slika Bezgrešnog Začeća s početka 18. stoljeća s baroknim pokretnim oltarom od pozlaćenog drva.
Promjene unutrašnjosti obilježile su 20. stoljeće. Za župnikovanja don Ante Klarića 1966. uklonjen je drveni pjevački kor, a umjesto njega sagrađen betonski, na koji su 1969. postavljene orgulje ljubljanskog majstora Jenka. Nakon smjernica Drugog vatikanskog koncila 1972. preuređeno je svetište – uklonjena je oltarna pregrada, a ispred glavnog oltara postavljen oltar okrenut prema puku, dok su njezini dijelovi iskorišteni za ambon i krstionicu.
Crkva, dužine 25 metara i širine lađe 8 metara, s rasponom krakova križa od 15 metara, djelomično je obnovljena 2016. povodom obilježavanja 300 godina župe. Time je potvrđena njezina važnost, ne samo kao vjerskog središta, nego i kao kulturno-povijesnog spomenika.
Župna crkva svetog Stjepana sagrađena je na temeljima kapelice i crkvice koje su nestale u požaru, a oblikovala se i zahvaljujući izbjeglicama iz Čitluka (današnje Gabele) koji su u Opuzen donijeli kip svog zaštitnika. Od tada pa do danas, ona stoji kao čvrsti svjedok vremena i povijesti – mjesto vjere, umjetnosti i trajne povezanosti ljudi i kamena u dolini Neretve.
