By Život glumice Marine Musulin (35), koja i u drugoj sezoni RTL-ova hit-serijala “Sjene prošlosti” tumači lik Tihane, lako bi mogao poslužiti kao predložak za sapunicu. Odrasla je u Opuzenu, u obitelji koja se nije bavila umjetnošću – roditelji i trojica starije braće imaju OPG za uzgoj voća i povrća te rade u turizmu – a i sama je umalo krenula tim putem. Nakon gimnazije upisala je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki pokraj Opatije, no na posljednjoj godini dogodio se preokret, piše Gloria.
“Doznala sam da je u Rijeku došao legendarni glumac Rade Šerbedžija i sa suprugom Lenkom pokrenuo studij glume. Voljela sam scenu i školske nastupe, ali u Opuzenu nismo imali dramske radionice pa se tome nisam mogla ozbiljnije posvetiti. Mogućnosti su bile ograničene. Nisam ni sanjala da će gluma jednog dana biti moj put, ali iz obitelji nosim savjet da se treba posvetiti onome što radiš. Kod nas je radna etika uvijek bila visoko cijenjena”, objašnjava Marina, kojoj je prva godina na Studiju glume i medija na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci bila naporna jer je paralelno studirala na dva fakulteta. No, uspjela ih je završiti i u Rijeci ostala čak petnaest godina.
“To je grad po mjeri čovjeka, u to vrijeme bio mi je jako inspirativan. Drago mi je da sam završila i turizam i glumu, jer nikad ne znaš kamo će te život odvesti”, kaže Marina te dodaje da je još tijekom studija režirala dokumentarac o riječkom performeru i umjetniku Kreši Kovačičeku, koji je godinama živio kao beskućnik u Harteri, bivšoj tvornici papira.
“Bio je drukčiji i to me povezalo s njim. Sve je gledao iz druge perspektive, imao zanimljive poglede na svijet i pripadao LGBT zajednici. Radio je razne projekte, a u jednom trenutku doznala sam da je otišao. Čula sam da je u Francuskoj i Nizozemskoj, pa sam ga ondje i tražila, no nisam ga pronašla. Na kraju se vratio u Rijeku i uspjeli smo završiti film. To nije samo priča o njemu već i o mentalnom zdravlju, potrazi za identitetom i pripadanjem”, objašnjava Marina, koja se posljednjih desetak godina posvetila isključivo režiji. Zato je prošle godine na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti upisala magisterij režije dokumentarnog filma, a uz to redovito odlazi na audicije za serije i filmove. Nakon manje uloge u dramskoj seriji “Novine”, priliku je dobila u “Sjenama prošlosti”.
“Gluma od mene traži prisutnost, introspekciju i refleksiju. Režija pak zahtijeva inicijativu, ideju i realizaciju, okupljanje ekipe”, kaže Marina, koja trenutačno razvija dva projekta: kratki dokumentarac o riječkoj ribarnici i tamošnjem kolektivu žena te filmski esej o Neretvi. Iako je rodni kraj davno napustila, još se živo sjeća kako je s braćom obilazila videoteke u potrazi za omiljenim filmovima.
“Obožavala sam akcijske filmove poput “Rockyja” i “Ramba”, a najdraži glumac bio mi je Arnold Schwarzenegger. Naravno, starija braća su imala veliki utjecaj. Lijepo mi je bilo što smo se povezali kroz film i televiziju. To me, iako nesvjesno, vodilo prema glumi. Književnost, poezija, ples, scena – sve mi je to bilo blisko dok sam odrastala”, prisjeća se Marina, čiji roditelji u početku nisu vjerovali da je umjetnost put kojim se može uspjeti, no danas su joj velika podrška. Život u Zagrebu joj odgovara i ovdje planira ostati.
“Dugo sam željela živjeti u inozemstvu. Godinu dana provela sam u Andaluziji i na Malti te mislila da ne mogu živjeti bez mora. Vjerovala sam da moram biti na jugu, gdje me sunce grije cijele godine, i da će mi u Zagrebu nedostajati horizont. No, otkrila sam šume, stekla prijatelje, odlazim na audicije i zasad sam zadovoljna. Na setu sam naučila ne samo o glumačkoj vještini nego i odgovornosti i točnosti, jer se mnogo ljudi treba uskladiti. To je izvrsna prilika za vježbanje zanata i rada pred kamerom”, zaključuje Marina Musulin u razgovoru za Gloriu i dodaje kako u slobodno vrijeme voli šetati prirodom, čitati, odlaziti na koncerte i putovati.
