By Demografska kretanja i dalje su jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj te stopa nataliteta i iseljavanje nastavljaju stvarati pritisak kako na državnoj tako i na lokalnim razinama. Odgovor na „bijelu kugu“ zasad je uglavnom vidljiv kroz uvođenje novih mjera pronatalitetne politike te veće izdvajanje sredstava usmjerenih podršci obiteljima. Zbog toga je ove godine proračun Ministarstva demografije i iseljeništva povećan za 202 posto (na 685 milijuna eura, što je rekordno povećanje) te su od ožujka, primjerice, uvedene i znatno veće rodiljne i roditeljske potpore.
Istovremeno, lokalne vlasti nastavljaju voditi vlastite bitke. U 2024. i početkom 2025. mnogi su gradovi omogućili besplatne vrtiće za svu djecu. Naime, Obrovac, Umag, Belišće (nova gradska uprava ponovo je u srpnju uvela sufinanciranje od strane roditelja) i Vrlika godinama su bili jedina četiri grada u Hrvatskoj koja su svojim građanima osiguravala ovu uslugu, ali su se okolnosti prošle godine počele značajno mijenjati i ubrzavati te su istu mogućnost ponudili i Sinj, Trilj, Ploče, Čabar, Slavonski Brod i Velika Gorica, a od 1. siječnja ove godine i Biograd na Moru, Novalja, Nin, Jastrebarsko, Cres, Vukovar, Pag i Sisak.
Ponegdje su cijene vrtića prepolovljene, a sve je više sredina gdje je besplatan za drugo ili treće dijete u obitelji. Nadalje, neki gradovi uvelike su povećali već postojeće novčane potpore obiteljima s djecom, uveli sufinanciranje postupka medicinski potpomognute oplodnje te podigli naknade za bebe, a sve više ih svojim građanima nastoji pružiti podršku u jednom od najvažnijih demografskih izazova – rješavanju stambenog pitanja, pri čemu poneki osiguravaju građevinsko zemljište za gradnju kuće uz postotak subvencioniranja i do 90 posto. Značajnu podršku svojim građanima gradovi su pružili i kroz uvođenje besplatnog javnog prijevoza, čime se mogu pohvaliti primjerice Slavonski Brod, Samobor i Velika Gorica dok je u Zagrebu ova privilegija dostupna mlađima od 18 godina. Slične pogodnosti, s naglaskom na učenike i studente, svojim su građanima priuštili i Crikvenica, Sinj i Pula.
Inflacija i rast troškova života posljednjih nekoliko godina iscrpljuju i bacaju na koljena kućne budžete građana pa je svaka pomoć dobrodošla. Prema proračunskim podacima Ministarstva financija za 2024., ukupno su 94 hrvatska grada izdvojila sredstva za stavku „Obitelj i djeca“ u iznosu od 38,6 milijuna eura, međutim dio njih nema evidentirana izdvajanja, no vjerojatno je riječ o različitoj proračunskoj klasifikaciji ili knjiženju tih rashoda pa u nekim slučajevima gradovi troškove za programe i mjere namijenjene obiteljima i djeci evidentiraju unutar drugih stavki, poput predškolskog odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi ili zdravstva, što može utjecati na usporedivost podataka.
Što se tiče izdvajanja per capita za „Obitelj i djecu“, 42 grada dala su preko 10 eura, a njih 12 izdvojilo je preko 20 eura po stanovniku dok je 10 najbolje rangiranih izdvojilo između 21,20 i 47,69 eura. Uz iznimku dvaju srednjih gradova, Trogira i Poreča, rang listu čine isključivo mali gradovi. Prvi je Crikvenica s izdvajanjem od 47,69 eura, Slijedi je Novi Vinodolski sa 44,08 pa Vis sa 40,05 eura po glavi stanovnika. Iznad 30 eura per capita izdvojili su još Županja i Hvar, a listu nastavljaju Trogir, Poreč, Vrgorac, Bakar i Pleternica s rasponom izdvajanja od 21,20 do 27,01 eura per capita.
Kada se gleda koliki dio gradskog proračuna odlazi na stavku “Obitelj i djeca”, dobiva se uvid u relativnu posvećenost gradova ovim mjerama. U 2024. godini preko jedan posto proračuna izdvojila su 22 grada, a njih osam iz svog je budžeta u ove svrhe izdvojilo iznad dva posto sredstava. Među onima koji su izdvojili više od jedan posto prednjače mali i srednji gradovi, a iznimku čine Požega i Koprivnica. Na prvom mjestu po udjelu u proračunu za obitelj i djecu je Grad Vrgorac koji je dao 2,90 posto budžeta, Crikvenica je druga s izdvojenih 2,59 posto, slijede Županja, Pleternica, Novi Vinodolski, Đakovo, Knin i Trogir koji su također izdvojili više od dva posto, a na listi deset najizdašnijih smjestili su se još Vis i Ilok s izdvajanjima od 1,92, odnosno, 1,86 posto.
Kako je ranije istaknuto, različiti pristupi proračunskoj klasifikaciji i knjiženju rashoda mogu utjecati na poredak gradova u pojedinim kategorijama. Ipak, cjeloviti uvid jasno potvrđuje da su manje sredine sklonije značajnije usmjeravati proračunska sredstva prema mjerama demografske revitalizacije. Podaci za proteklu godinu svjedoče o snažnom angažmanu lokalnih zajednica, što ulijeva nadu da će, uz sustavnu potporu države, postupno doći do zaustavljanja negativnih trendova. Tračak svjetlosti donose i najnoviji podaci o broju novorođenih; lani je u 68 gradova rođeno više beba nego godinu prije, što je znatan porast u odnosu na 2023. godinu kada je u 41 gradu bilo rođeno više djece nego 2022. godine. Iako je, kao i u 2023. godini, pozitivan prirodni prirast (više rođenih nego umrlih) imalo tek šest gradova, razlog za optimizam postoji.
Naravno, uspjeh demografske politike u konačnici će ovisiti o provedbi daleko najznačajnijih mjera – otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, osiguravanju dostojanstvenih plaća te stvaranju stabilnog i perspektivnog društvenog okruženja za sve građane.
Izvor: Gradonačelnik.hr
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a.
