By Sve što trebamo znati o ribi koju konzumiramo, naziv je predavanja koje je održao dr. sc. Neven Iveša s Katedre za biologiju mora Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Cilj je bio istaknuti blagotvorni učinak konzumacije proizvoda iz mora, objasniti njihove osobine i dati savjete kako ih pravilno pripremiti ne bi li se sačuvali vrijedni sastojci.
Izazovi u suvremenom ribarstvu
Dr. Iveša je ukazao na velike promjene u morskim ekosustavima. Smanjenje resursa u moru i rast svjetskog stanovništva doveli su do povećanja potrebe za morskom hranom, a tradicionalni ulov više ne može zadovoljiti potražnju. Zbog toga se razvija akvakultura – uzgoj morskih organizama pod strogo kontroliranim uvjetima.
Na svjetskoj je razini posljednjih desetljeća količina proizvedene hrane u akvakulturu premašila proizvodnju u gospodarskom ribolovu.
U uvodnom dijelu se osvrno i na važne temelje u svjetskom ribarstvu kojima je doprinijelo znanje Hrvata te je tu prije svega istaknuo Maria Puratića, inovatora s Brača koji je svojim izumom (hidrauličnim vitlom) omogućio lakše podizanje ribolovnih alata iz mora čime se smanjio ljudski napor i omogućilo se iskorištavanje do tada nedostupnih, dubljih područja.
Srdela – simbol hrvatskog ribarstva
Srdela, poznata kao “riba hraniteljica“, ključna je za hrvatsko ribarstvo te uz inćuna sačinjava više od 90% ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu na moru. Naša srdela (Sardina pilchardus) rasprostranjena je uz obale Atlanskog oceana, u cijelom Sredozemnom moru, a Jadran, pogotovo njegov sjeverni dio poznat je kao jedno od njezinih najvažnijih lovišta.
Iako su uvedene mjere zaštite populacija poput lovostaja, brojnost srdele i njezina pecatura nisu se značajnije povećali. Iveša objašnjava da su razlozi raznoliki, od povećane biomase predatora kao što su tune, dupini i sprodne pelagične predatorske vrste do porasta temperature mora koje ovoj ribi baš ne godi. Naime, dolazi do njezina migriranja u dublje, hladnije vode te na taj način postaje teže dostupna lovina. Ribarima postaje sve teže izloviti srdelu jer predatori onemogućuju obavljanje ribolovne operacije.
Zabilježeni su i slučajevi da se tune zabijaju u mreže kojom su opasane srdele pri čemu ju oštećuju kako bi omogućile njihov zbjeg i kako bi se mogle njima nahraniti.
Zašto je plava riba zdravija
Plava riba ima više masti, bogata je Omega-3 masnim kiselinama koje sprječavaju kardiovaskularne bolesti i poboljšavaju rad mozga. Omega-3 kiseline izgrađuju membrane moždanih stanica i srčanog mišića te sprječavaju upalne procese u tijelu.
Bijela riba, poput oslića, također je zdrava jer se brzo probavlja, što je korisno za oporavak bolesnika, no ipak sadrži manje Omega-3 masnih kiselina u usporedbi s plavom. Riblje se meso puno lakše razgrađuje od mesa kopnenih životinja zbog specifične organizacije mišićnih vlakana te se samim tim nakon konzumacije ne osjećamo “teško”. Riblje meso također obiluje esencijalnim aminokiselinama, koje su naročito važne za sintezu bjelančevina, enzima te su uključene u važne metaboličke procese.
Vitamini iz morskih proizvoda
Riba je prirodan izvor brojnih vitamina važnih za zdravlje, uključujući vitamin C (važan za obnovu koštanog tkiva i imunitet), vitamin D te naročito vitamina A, značajno više nego kod mesa kopnenih životinja.
Kako prepoznati svježu ribu? Iako postoji uređaj Torimetar za provjeru svježine, Iveša je podijelio jednostavne savjete:
- Miris: Svježa riba nema neugodan miris
- Izgled: Koža je sjajna i glatka, oko bistro i ispupčeno, a škrge crvene
- Rok trajanja: U hladnjaku do 72 sata, u zamrzivaču do 90 dana (uz vakumiranje)
Akvakultura – budućnost prehrane?
Danas proizvodi iz akvakulture čine oko 60% ukupne proizvodne hrane od akvatičkih organizama, dok su 60-ih godina činili tek 6%. Iako akvakultura može biti kvalitetno rješenje, Iveša upozorava na važnost primjene održivih tehnologija, nadzora i kontrole jer u protivnom profit može postati važniji od kvalitete te zdravlja ljudi i okoliša.
Profesor Iveša ističe važnost učestale konzumacije plave ribe i morskih proizvoda općenito. Priprema hrane je također ključna – prženjem u dubokom ulju se npr. razgrađuju Omega-3 masne kiseline. Nažalost, djeca u školama nemaju dovoljno kvalitetnih morskih obroka, što utječe na njihovo mentalno zdravlje i šire društvene posljedice. No, vjeruje, da je, uz adekvatne mjere, to sve moguće poboljšati, piše Agroklub.hr
