By Župan Blaž Pezo podržao je inicijativu za željezničko povezivanje jadransko-jonskog prostora, a u listopadu bi s ostalim primorskim županima trebao potpisati memorandum kojim će se tražiti uspostava koridora od Italije do Grčke, uključujući i povezivanje juga Hrvatske, doznaje Dubrovački Dnevnik.
Dubrovnik je jedna od najposjećenijih jadranskih destinacija, ali do njega i dalje vodi razmjerno malo prometnih pravaca, što se osobito jasno vidi tijekom ljetnih mjeseci. Dok su pojedine turističke regije, poput Istre, snažno oslonjene na autocestovnu mrežu i blizinu velikih europskih emitivnih tržišta, put prema Dubrovniku i dalje ovisi primarno o zračnim linijama, a cestovna infrastruktura teško podnosi i lokalni promet, dok je u špici sezone pod dodatnim pritiskom zbog ogromne količine prometa koja se na nju slijeva.
Kolone na prilazima Dubrovniku, kroz Župu dubrovačku i prema Zračnoj luci Ruđera Boškovića postale su uobičajena slika tijekom ljetnih mjeseci, pa čak i zimi. Planirana brza cesta do aerodroma trebala bi riješiti dio tog problema, no pitanje dugoročne prometne povezanosti juga Hrvatske ne može se svesti samo na tu jednu cestu.
Dubrovniku i ostatku krajnjeg juga nedostaje kvalitetna željeznička veza s ostatkom Hrvatske, ali i sa susjednim državama. Upravo zato ideja o uspostavi Jadransko-jonskog željezničkog koridora, koji bi povezao Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Grčku, za Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske ima veliko značenje.
Županija podržala inicijativu o željeznici do Grčke
Dubrovačko-neretvanska županija podržava ovu inicijativu, a župan Blaž Pezo u listopadu će sudjelovati na konferenciji u Zagrebu na kojoj bi sedam hrvatskih primorskih županija trebalo potpisati memorandum o potrebi uspostave ovog koridora.
Naša županija već ima željezničku prugu Ploče – Metković – državna granica, a sada se daljnje povezivanje prema jugu razmatra u kontekstu Jadransko-jonskog koridora.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije potvrdili su kako podržavaju inicijativu za uspostavu ovog željezničkog koridora kako bi se dodatno prometno i gospodarski povezao jadransko-jonski prostor.
Župan Blaž Pezo ističe kako je kvalitetna prometna povezanost jedan od ključnih preduvjeta ravnomjernog razvoja, a željeznica u tom smislu predstavlja važan dio buduće prometne infrastrukture Dubrovačko-neretvanske županije.
„Podržavamo inicijativu za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora jer željeznicu vidimo kao važan dio budućeg razvoja prometne povezanosti juga Hrvatske. Ali osim prometne infrastrukture, za nas je to i pitanje razvoja, mobilnosti naših građana, gospodarstva, turizma i boljeg povezivanja s ostatkom Hrvatske i susjednim državama“, izjavio je župan Blaž Pezo, prenosi Dubrovački Dnevnik.
Pezo naglašava kako bi uvođenje i razvoj željezničkog prijevoza na području juga Hrvatske donijelo višestruke koristi.
„Građanima bi se omogućila dodatna, sigurna i pouzdana mogućnost putovanja, uz bolje povezivanje gradova i općina te olakšavanje svakodnevnih migracija učenika, studenata i zaposlenih. Posebno je važna mogućnost povezivanja s većim prometnim i gospodarskim središtima, ali i sa susjednim državama“, govori Pezo.
Iskustvo međunarodne željezničke linije Ploče – Sarajevo pokazalo je da postoji konkretna potreba i interes za željezničkim povezivanjem juga Hrvatske sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Ta je linija pokrenuta upravo s ciljem jačanja prekogranične suradnje i olakšavanja mobilnosti, među ostalim i studenata, a njezine koristi prepoznali su građani s obje strane granice.
„Za nas je posebno značajno povezivanje željezničkog prometa s lukama Ploče i Dubrovnik, zračnom lukom te drugim oblicima prijevoza. Razvoj integriranog prometnog sustava omogućio bi učinkovitije povezivanje putničkih i robnih tokova, dodatno ojačao logistički položaj juga Hrvatske i otvorio prostor za nove gospodarske aktivnosti“, ističu iz Županije.
Željeznica bi bila generator razvoja turizma
Željeznica bi istodobno mogla imati značajnu ulogu u turističkom prometu. Iz Županije naglašavaju kako bi kvalitetnije povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s destinacijama u Hrvatskoj i susjednim državama omogućilo razvoj novih turističkih proizvoda i olakšalo dolazak posjetitelja iz šire regije.
Time bi se dodatno poticao i razvoj turizma izvan glavne ljetne sezone.
„Naš je cilj da jug Hrvatske bude kvalitetno povezan, ne samo cestama i zračnim linijama, nego i željeznicom. To je dugoročan projekt koji zahtijeva suradnju države, županija, lokalne samouprave i europskih institucija, ali upravo zato moramo danas jasno artikulirati potrebe našeg prostora i biti dio europskih prometnih planova“, ističe Pezo.
U tom kontekstu župan Blaž Pezo sudjelovat će u listopadu u Zagrebu na konferenciji „Jadransko-jonski željeznički koridor – prometna povezanost kao temelj razvoja i otpornosti“, na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Nikoline Brnjac.
Na konferenciji će se okupiti predstavnici hrvatskih primorskih županija i definirati stavove o uspostavi ovakve željeznice, a u okviru čega će i potpisati Memorandum o potrebi uspostave Jadransko-jonskog koridora.
Na taj način će ukupno sedam hrvatskih župana iskazati zajedničku podršku inicijativi i daljnjoj promociji na europskoj razini.
Od Italije do Grčke
Cilj inicijative za uspostavu Jadransko-jonskog željezničkog koridora je povezivanje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije i Grčke.
Inicijativa se razvija u suradnji s relevantnim hrvatskim institucijama, a o njezinu strateškom potencijalu upoznat je i povjerenik Europske komisije za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas.
„Dubrovačko-neretvanska županija želi biti aktivan partner u ovom procesu. Naša je županija specifična po svom geografskom položaju, ali upravo zato prometna povezanost za nas ima dodatnu važnost. Želimo da se potrebe juga Hrvatske jasno čuju u nacionalnim i europskim prometnim politikama. Potpisivanje Memoranduma vidimo kao važan korak prema zajedničkom nastupu hrvatskih primorskih županija i daljnjem pozicioniranju ovog projekta na europskoj razini“, zaključio je župan Blaž Pezo.
Potpisani Memorandum bit će, prema najavi organizatora, predstavljen i uručen povjereniku Europske komisije Apostolosu Tzitzikostasu na završnoj konferenciji koja bi se krajem godine trebala održati u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
