By Grad koji leži na pet izvora pitke vode suočava se s redukcijama, a brojna sela već su ostala bez vode. Dok je dječji vrtić zatvorio vrata, odluka o održavanju nastave sljedećeg tjedna još se čeka.
Zamislite da živite u 2026. godini, okruženi s pet izvora pitke vode, a ipak se suočavate s najavama redukcija. Upravo to događa se u Vrgorcu, gradu na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji raspolaže značajnim vodnim potencijalom, ali trenutačno ne uspijeva osigurati urednu opskrbu stanovništva.
Posebno je teško razumjeti ovu situaciju ako se uzme u obzir da će se za mjesec ili dva, ovisno o vremenskim prilikama, u javnosti ponovno pojavljivati prizori stotina hektara poljoprivrednih površina poplavljenih u Rastoku i Jezeru.
Dok bi se u nekim zemljama takav nesrazmjer između dostupnih izvora vode i mogućnosti njezine distribucije smatrao teško objašnjivim, Vrgorac se suočava s problemom koji izravno pogađa svakodnevni život stanovnika. Unatoč izvorima, sustav ne uspijeva osigurati vodu za približno 3500 priključaka. Pitanje odgovornosti i dugoročnog upravljanja vodnim resursima ponovno se nameće kao jedno od ključnih.
Brojna sela ostala bez vode, vrtić zatvorio vrata
Već u četvrtak poslijepodne brojna su sela ostala bez vode, dok je vrgorski gradonačelnik Mile Herceg (NLM), prema navodima Slobodne Dalmacije, preko pojedinih portala poručivao kako se ide tuširati, uz ocjenu da se oko nestanka vode stvara senzacionalizam.
Posljedice krize osjetile su i javne ustanove. Dječji vrtić „Pčelica” odlučio je da u petak neće raditi, dok ravnatelju Osnovne škole „Vrgorac” Krešimiru Kuranu preostaje pratiti vremenske prilike prije donošenja odluke o nastavi sljedećeg tjedna.
Vremenske prilike nitko ne može kontrolirati, ali se rizici mogu predvidjeti i na vrijeme pripremiti odgovarajuće mjere. Posebno kada se zna da se Vrgorac sa sličnim problemima suočavao još 2022. godine. Aktualna situacija zato ponovno otvara pitanje je li iz prethodnih kriza izvučeno dovoljno pouka.
Stariji i nemoćni stanovnici u posebno teškoj situaciji
Najveće posljedice osjećaju stanovnici vrgorskih sela, osobito oni u brdsko-planinskim područjima, gdje pretežno žive starije i nemoćne osobe.
Bez vlastitih čatrnja, odnosno spremnika za prikupljanje kišnice, svakodnevne aktivnosti poput tuširanja i pranja rublja postaju ozbiljan problem. Pritom nitko sa sigurnošću ne može reći kada će se redovita opskrba ponovno uspostaviti.
Slobodna Dalmacija pokušala je kontaktirati Alena Govorka, voditelja vrgorske ispostave Neretvansko-primorsko-vrgorskog vodovoda, kako bi doznala kakvo je stanje na izvoru Banja. Prema informacijama s terena, gotovo sva sela ostala su bez vode, dok je grad Vrgorac još imao opskrbu. Govorko se do završetka pisanja njihova teksta nije javio, pa su informacije zatražili od drugog sugovornika iz vodovoda.
Prema njegovim riječima, stanje na izvoru Banja u četvrtak bilo je iznimno teško.
„Jučer je voda u izvoru Banja bila na nuli. Obje pumpe morali smo isključiti, a onda se u jednom trenutku nešto pojavilo u izvoru. Zbog toga je Vrgorac ostao na životu”, kazao je sugovornik za Slobodnu Dalmaciju.
Cisterne ne mogu riješiti problem
Pokušaj spašavanja opskrbe Poduzetničke zone Ravča također se pokazao nedostatnim. Vodosprema je punjena cisternom kapaciteta 30 kubičnih metara, ali je, prema riječima sugovornika, takva količina vode zbog gubitaka u mreži nestajala u svega dva sata.
Postavlja se i pitanje mogu li Hrvatska vojska te vatrogasci iz cijele Splitsko-dalmatinske županije pomoći dopremom vode cisternama i tako omogućiti povremenu opskrbu najugroženijih naselja ako se kriza nastavi.
Odgovor sugovornika Slobodne Dalmacije nije ohrabrujući.
U Stiljima i Prapatnici takva bi intervencija, prema njegovoj procjeni, teško dala rezultate jer je vodovodna mreža razgranata, a puknuća brojna. Kao moguća opcija spominje se Župa Biokovska, pod uvjetom da se osigura racionalna potrošnja vode. U Majićima, Dragljanima, Kozici, Rašćanima i Kljenku, gdje je riječ o protočnim mjestima, takav bi pokušaj bio vrlo teško izvediv.
U Dugim Njivama određeni bi rezultat možda bilo moguće postići zatvaranjem mreže prema Radaljima, dok bi se sličan pristup mogao pokušati i u Zavojanima. Ondje su pojedine cijevi sanirane, no veličina naselja i dalje predstavlja izazov.
Nada polažu u kišu
U situaciji u kojoj su mogućnosti interventne opskrbe ograničene, stanovnicima preostaje čekati poboljšanje hidroloških prilika.
Sugovornik Slobodne Dalmacije ističe kako bi obilnije oborine na području Tomislavgrada i Posušja mogle ponovno povećati izdašnost izvora Banja. Prije nekoliko dana razina vode bila je na pet metara, nakon kiše koja je pala na tom području, ali se voda ubrzo povukla.
Dok se čeka kiša i stabilizacija izvora, iz Doma za starije i nemoćne „Imakulate” te ispostava Hitne pomoći i Doma zdravlja zasad poručuju da rade normalno.
Vrgorska kriza tako ponovno stavlja u prvi plan pitanje sigurnosti vodoopskrbe, održavanja vodovodne infrastrukture i spremnosti nadležnih službi za razdoblja suše. Za stanovnike koji su ostali bez vode, međutim, najvažnije pitanje nije dugoročna analiza, nego kada će im voda ponovno poteći iz slavina.
