By 
Čak 64 posto naše odrasle populacije ima prekomjernu težinu i debljinu, a Hrvati su najdeblji muškarci u Europi.
Nutricionistica Dijana Gluhak nudi savjet: ‘Treba jesti tri do pet obroka na dan, dobro jesti doručak, pokazano je da dobro doprinosi redukciji tjelesne mase i jako je bitno ne konzumirati velike obroke i onda imati pauzu jer tijelo onda to uskladišti i onda nam treba duplo više vremena da to maknemo’.
Debljina nije estetski već zdravstveni problem, koji može dovesti do vrlo ozbiljnih bolesti. Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a govori da je debljina rizik za većinu sijela raka, pogotovo onih koji su glavni uzrok obolijevanja i smrtnosti, a dodala je: ‘Također je rizik za srčanožilne bolesti. a srčanožilne bolesti su pak prvi uzrok smrtnosti čak ispred karcinoma’, javlja Dnevnik.hr.
Nažalost, djeca se sve manje kreću, a sve su više pred računalima. Čak 35 posto djece u dobi između osam i devet godina je preuhranjeno ili debelo.
Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, Davor Štimac otkrio je zabrinjavajuće podatke: ‘Prije 10 godina je svako peto dijete spadalo u skupinu prekomjerno teških ili debelih, danas svako treće. Rast u samo 10 godina je ogroman. Predikcije kažu da će narednih godina to rasti još za 60 posto što znači da će više nego svako drugo dijete biti prekomjerno teško ili debelo’.
Otvara se pitanje koliko je debljina prepoznata kao bolest. Štimac kaže da medicina svakako prepoznaje. ‘To je ono što vidimo već na prvi pogled, čak i mi kao liječnici. To je dijagnoza koja se rijetko piše pa iz naših bolnica i ambulanti manje od pet posto pacijenata izlazi s tom dijagnozom. Nešto što prvo vidimo očigledno zadnje dijagnosticiramo i zadnje liječimo’.
Naglašava Štimac da vjerojatno postoji uvriježeno mišljenje kako bi čovjek trebao izgledati te da su procjene o tom tko je debeo često nerealne: ‘Provođene su neke analize među roditeljima pretile djece i većina njih ne vidi da su njihova djeca pretila, odnosno prekomjerno teška’.
Prilikom liječenja je ljudima često najteže napraviti taj prvi korak, započeti, izbaciti stare navike. Različiti tipovi debljine se liječe različito. Sve počinje kod obiteljskog liječnika: ‘Ako on ne uspije to riješiti sam, onda može pacijente slati u bolnicu. Imamo specijalizirane centre gdje se pacijenti mogu liječiti pomoću lijekova, endoskopskih i kirurških metoda’, napominje Štimac.
Na tržištu je sve više novih metoda, jednu od njih izdvaja i Štimac: ‘Sada imamo novu metodu koju smo krenuli primjenjivati kod naših pacijenata i uskoro ćemo ju objelodaniti. To je jedna kapsula koja se proguta i onda se pretvara u jednu elipsu i pacijenti mogu i pomoću toga smršavjeti’.
Iako je trenutna situacija u Hrvatskoj zabrinjavajuća, predikcije za budućnostu su još gore. ‘To je jedan od zdravstvenih parametara za koje kažemo da je nemoguće da se trend promijeni, no možda bi se mogao zaustaviti. Ono što kažu za Hrvatsku za 2030. je da će osoba s debljinom biti ne 23, nego barem 30 posto, a onih s prekomjernom težinom i preko 70 posto’, tvrdi Štimac.
Liječenje košta. Sve ono što proizlazi iz debljine košta puno više no to spriječiti u nekoj ranoj fazi, potvrdio je stručnjak koji je odgovarao na pitanje je li uopće politički korektno nekog nazvati debelim.
‘Za dva mjeseca organizirat ćemo europski kongres u Opatiji. Europske regulative su stroge. Poslali smo letak na kojem je bila karikatura deblje osobe. I dobili smo naputak da to tamo ne smije biti i da bolje da stavimo sliku Opatije. Tako se smanjuje stigmatizacija, ali je pitanje na koji način djelujemo na sam krajnji rezultat jer onda možda netko neće problem shvatiti dovoljno ozbiljno’, zaključio je.
