Luka Ploče

Tvrtke u slobodnim zonama uprihodile 1,7 milijardi kuna, Luka Ploče posebno atraktivna

0

Do ulaska u EU poslovanje u slobodnim zonama u povoljnijem poreznom i carinskom režimu, te uz manja davanja na lokalnoj razini, bilo je interesantno i poželjno za mnoge poduzetnike u Hrvatskoj, no s vremenom kako njihov, tako i broj slobodnih zona pada.

U ovom trenutku ih je službeno deset, iako se u najnovijem izvješću, koje je ovih dana Vladi podnijelo resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za prošlu godinu, u ovoj kategoriji nalazilo 11 zona.

Visoka ulaganja

U međuvremenu je, naime, poništena koncesija za Podunavsku slobodnu zonu Vukovar, čiji je jedan od osnivača i najveći korisnik – tvrtka Filir vlasnika Marija Radića – zatražio izlazak iz tog režima. U postupku brisanja iz registra već su duže vrijeme Splitsko-dalmatinska i SZ Krapinsko-zagorske županije, a neaktivna je SZ Kukuljanovo.

Ove godine istekle su i koncesije za još dvije zone, Osijek i Zagreb, pri čemu je zagrebačkoj odobreno produljenje za još 12 godina. Lani su osam aktivnih zona, uključujući i vukovarsku, imale 63 korisnika koji su uprihodili 1,68 milijardi kuna.

U odnosu na godinu ranije, oko 15 posto je manje korisnika, a lagano pada i broj zaposlenih, 2400. Prihodi su rasli za 7,8 posto, no nisu dosegli razinu iz pretpandemijske 2019. od 1,97 milijardi kuna. No, i ta je brojka daleko ispod razina koje su nekad ostvarivane.

Ipak, visoka ulaganja koja su u tri zone zabilježene lani ukazuju da neke od njih ne kane odustati od ovog modela. Redom je riječ o zonama smještenima na moru, u najvećim hrvatskim lukama, Ploče, Rijeka i Split, gdje ovaj model očito ima i najveću perspektivu. U zoni Luke Split investicije su lani bile čak iznad ukupnih prihoda njezinih korisnika, oko 24 milijuna kuna.

U zoni luke Ploče investirano je 141 milijuna kuna, a godinu dana ranije i osjetno više, čak 221 milijuna kuna. Njezinih devet korisnika lani je uprihodilo 481,5 milijuna kuna, a najveći dio, 63%, ostvareno je izvozom u Austriju, Francusku, Italiju i BiH. Zapošljavali su oko 630 radnika, a za razliku od prethodne godine, ostvarili su dobit od 36 milijuna kuna, koliko je iznosio i gubitak u 2020.

U SZ luke Rijeka, pak, korisnika je manje nego u Pločama, njih četiri, ali oni ostvaruju veće prihode. Lani su im premašili 550 milijuna kuna, što je i najveća razina u posljednjih pet godina. Udio izvoza u ukupnim prihodima poduzetnika u riječkoj slobodnoj zoni je i najviši među svim zonama, 87%, a najvažnija tržišta su Ujedinjeni Arapski Emirati, BiH, Egipat i Irak. U tu je zonu lani investirano 82 milijuna kuna.

I dalje u vrhu EU-a

Izvozno orijentirani najmanje su, inače, korisnici zona u Škrljevu na području Rijeke, te Osijeka, koji na stranim tržištima ostvaruju 16,9% prihoda. Najveći pad izvoza imali su korisnici u pulskoj zoni, koji su lani sav prihod ostvarivali od izvoznih poslova, a ove godine nešto više od polovice, i to samo na jednom tržištu, Italiji. Ta je slobodna zona specifična i po velikom učešću proizvodnih aktivnosti korisnika. Od ukupno 11, njih se pet bave proizvodnjom.

Skladištenje je inače glavna djelatnost poduzetnika koji posluju u slobodnim zonama, u čak 60 posto slučajeva, dok se proizvodnjom bavi četvrtina, a 16 posto uslugama. Što se izvoza tiče, u ukupnim prihodima njegov je udjel na razini od 58%, a od 964 milijuna kuna na tzv. trećim zemljama, izvan EU, realizirano je 68%.

Premda broj slobodnih zona u Hrvatskoj kopni, još uvijek smo u vrhu među članicama EU. Prema posljednjim podacima, ukupno u EU postoji 67 slobodnih zona, pri čemu Španjolska, primjerice, ima 8 zona, Poljska 7, a 6 ih je u Italiji.