By Tijekom godina Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti nekoliko je puta mijenjan i dopunjavan, a najveći je prigovor kako više nije prilagođen realnim tržišnim uvjetima.
Ministarstvo turizma i sporta procijenilo je kako je turističko tržište u Hrvatskoj prošlo snažnu transformaciju, pogotovo kroz rast privatnog smještaja i pojavu digitalnih platformi pa se potreba za novim regulatornim okvirom nametnula sama po sebi.
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti trebao bi omogućiti postupan prelazak s modela masovnog turizma na održiviji, kvalitetniji, razvoj cijelog sektora. Stoga se fokusira na nekoliko ključnih dijelova – uređenje strukture smještaja, jačanje kontrole nad neregistriranom djelatnošću, podizanje standarda kvalitete i uspostavu pravednijeg tržišnog okvira, piše Tportal.hr
Poseban se naglasak stavlja na usklađivanje s europskim propisima, digitalizaciju i privatni smještaj.
Ministar Glavina na samom je početku podsjetio na zakonske promjene koje su već donesene, gdje su ustanovili i uvidjetli da su potrebne i konkretne promjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
‘Ovaj važeći zakon je prošao devet izmjena do sada i upravo zbog toga donosimo novi zakon, a u međuvremenu je stupila na snagu EU uredba o kratkoročnom najmu, koja se primjenjuje od 20.05.2026. Ona je odgovor na snažni rast kratkoročnog najma diljem Europe i način njihove prodaje kroz takozvane velike i male internet platforme. To se pokazalo kao izazov’, istaknuo je ministar.
‘Mi smo napravili veliki iskorak jer smo tu temu stavili ne samo u domenu turističke politike, nego i porezne i prostorne. Mi danas imamo smanjem broj kreveta u kratkoročnom najmu, negdje oko 10 tisuća, a broj ugovora za dugoročni najam je porastao za više od 15 posto. Vjerujemo da će se taj trend povećanja broja stambenih objekata za dugoročni najam je najvidljiviji u primorskim županijama’, istaknuo je.
Kad gledamo i slušamo analize stručnjaka agencija za nekretnine, nastavio je ministar, vidimo da su se značajno poboljšali uvjeti za dugoročni najam, pa istodobno očekujemo da ćemo na određeni način moći i utjecati na manjenje samih troškova iznajmljivanja nekretnina.
‘Napravili smo cjelovitu reformu organiziranog smještaja i regulaciju tog organiziranog smještaja u kratkoročnom najmu. Ovim zakonom vjerujemo da ćemo napraviti veliki zaokret’, naglasio je.
Registracija svake smještajne jedinice
Govorio je o smanjenju kratkoročnog najma na crno. Ide se na digitalizaciju propstupaka koji se temelje na ovom zakonu, ide se u cjeloviti sustav modernizacije sustava kategorizacije ugostiteljskih objekata.
Implementacija uredbe o prikupljanju i razmjenji podataka o uslugama kratkoročnog najma – svi pružatelji usluga će imati obavezu dobiti registracijski broj za svaku smještajnu uslugu kojom raspolažu. Do sad se vezalo uz domaćinstvo. Sad će svaki smještajna jedinica će imati svoj registracijski broj. Da se svi objekti mogu jasno pratiti i da li je to pružatelj usluga koji je registriran.
‘Ono što je veliki problem s platformama bio, mogli ste oglasiti bilo koji smještaj, bez obzira ima li rješenje i može li se iskontrolirati’, naglasio je ministar i nastavio: ‘Ova uredba o kratkoročnom najmu, koju implementiramo je usmjerena na kontrolu neispravnosti rada platformi. Ako se otkrije objekat koji nema registracijski broj ili koji nije registriran oglašen na nekoj platformi, automatski kreće postupak kažnjavanja, a kazne su visoke.’
Kategorizacija i rekategorizacija i za privatni smještaj
Novost je i određivanje kategorizacije za objekte iz skupine hoteli, kampovi i marine. Za njih će i dalje biti zaduženo ministarstvo turizma, dok će za sve ostale biti zadužene županije.
‘Cijeli proces osiguravanja registracijskog broja provodi se digitalnim putem, kroz sustav e-turizam. Nitko neće morati ići ispunjavati neku papirologiju i čekati u redovima. Sve će ići digitalno’, naglasio je ministar.
Bez registracijskog broja neće biti moguće oglašavanje na platformama, što je snažan iskorak u kontroliranju tzv. neregistrirane djelatnosti.
‘Digitalizacija poslovanja postaje obveza za sve dionike, kroz sustav e-turizam. Ako ste novi pružatelj usluga i želite registrirati svoj smještajni kapacitet, to će se moći raditi u potpunosti digitalno’, naglasio je.
Sve promjene napravljene u sustavu e-Turizam, bit će odmah vidljive svim tijelima kojima su ti podaci potrebni za rad.
Naglasio je i potrebu za rekategorizacijom objekata. Istaknuo je kako većina hotela u Hrvatskoj ima kategorizaciju od četiri i pet zvjezdica, dok je većina privatnog smještaja u kategorizaciji tri i manje zvjezica. I to se, ističe ministar, mora promijeniti te je potrebno povećati razinu usluge. Upravo zbog toga uvodi se rekategorizacija smještaja i za privatne iznajmljivače.
Hoteli i kampovi morat će proći rekategorizaciju svakih pet godina, ostali ugostiteljski objekti za smještaj (u vlasništvu tvrtki)svakih deset, ugostiteljski objekti za smještaj poput hostela, planinarskih i lovački domova svakih pet godina, dok će iznajmljivači ići u rekategorizaciju svakih 10 godina.
Ministar je istaknuo kako se više ne smije dogoditi da fizička osoba iznajmljuje smještaj bez ikakve provjere kategorizacije.
Minimalni tehnički uvjeti za ugostiteljstvo
Novost je i uvođenje provjere minimalnih tehničkih uvjeta za pružanje ugostiteljske usluge odnosno služenje hrane i pića. Naime, do sad je bilo moguće osigurati minimalne tehničke uvjete prvi put za neki prostor i to se rješenje onda automatski prenosilo s jedne tvrtke na drugu koje su tijekom godina radile u tom prostoru. Nitko nije provjeravao ispunjavaju li se ti minimalni tehnički uvjeti i kakva se usluga pruža.
‘Želimo postići upravo da podignemo i kvalitetu pružanja usluga ugostiteljskih objekata. Naravno i samo tržište jako puno to regulira i samo po sebi, ali svakako smatramo da je to nužno’, istaknuo je ministar i najavio kako će sad rješenje vrijediti tri godine nakon čega će se morati obnavljati.
Dotaknuo se i zanimljive odredbe koja uvodi minimalnu dobnu granicu za konzumiranje energetskih pića u ugostiteljskim objektima. Tako više neće biti dopušteno konzumiranje energetskih pića mlađima od 18 godina. Ministar je istaknuo kako je to zajednički napor Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma.
‘Itekako želimo brinuti o zdravlju naših sugrađana, ali isto tako pomoći da stvorim uvjete u kojima će pružanje ugostiteljskih usluga biti primjer’, istaknuo je.
Nadzor preuzima i Carinska uprava
Ministar je predstavio i načine kontrole, nadzora i sankcija. Tako će se posebna pozornost posvetiti neregistriranoj djelatnosti, gdje će nadzor uz turističku inspekciju provoditi i komunalni redari i Carinska uprava.
Napomenuo je kako će inspektori, uz to što će kontrolirati situaciju na terenu, kontrolirati i velike platforme za oglašavanje smještaja, ali i Facebook grupe u kojima se često oglašava neregistrirani smještaj.
Također će se kažnjavati i neplaćanje turističke pristojbe, što po novom Zakonu postaje temelj za ukidanje rješenja ugostitelju odnosno iznajmljivaču.
Zakon precizira i mogućnost smještaja osoba koji nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, prenosi Tportal.hr
