IzdvojenoZabava i kultura

STAZAMA PLOČANSKIH STEĆAKA – Otkriven položaj “Kaerovog” kamenoloma stećaka i identificirani “novi” stećci pored crkve Svih Svetih u Bristi

0

Naslovnica – Crkva Svih Svetih Brista i njena prapovijesna gomila najveća u Gradu Ploče i okolici

U subotu 7. listopada 2023. godine godine nastavljen je projekt „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem udruga građana Obličevac, tijekom 2023. godine, planira očistiti i snimiti svih 12 nekropola, popisati, fotografirati i izmjeriti oko 200 stećaka koji se nalaze na području Grada Ploča. Nakon čišćenja nekropola u Plini (Grebine Čeveljuša, Obličevac, Zelenikovac, Ograde, put Vrbice) i Staševici (Staro Greblje Jezerac i Krvavac pored Baranovca),  članovi udruge su se u subotu 7. listopada 2023. godine uputili na lokalitet oko crkve Svih Svetih u Bristi pored Staševice, kako pronašli kamenolom stećaka koje je prvi put u literaturi 1886. g. opisao don Petar Kaer, tadašnji župnik Briste i Pasičine, i očistili ga od drveća, drače i divljeg raslinja.

Naime, Don Petar Kaer je stavio Grad Ploče na svjetsku arheološku kartu kada je objavio članak u vodećem francuskom i europskom antropološkom časopisu toga doba (Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon, tome 5, 1886. pp. 8-42) na francuskom jeziku pod naslovom Pierres sepulcrales Dalmates odnosno u slobodnom prijevodu Dalmatinski stećci izdanom 1886. godine. U podnaslovu je Kaer jasno naznačio da se radi o spomenicima, uglavnom stećcima, neretvanskog okruga u župama u kojima je službovao kao svećenik (Brista – Pasičina i Slivno Ravno). U ovom članku je Kaer detalljno opisao tada postojećih ČAK desetak nekropola stećaka u Bristi i Pasičini a neke od stećaka vlastoručno vrlo precizno skicirao.

O kamenolomu stećaka koji bi se trebao nalaziti u blizini stare župne kuće u u Bristi Kaer piše:  Sto koraka sjeverno od župne kuće (od ograde do crkovne klačine) prije svega možete vidjeti nasip ili gomilu kamenja, neku vrstu vrlo starog, ako ne i prapovijesnog pokopa. Pored ove gomile nalaze se tri jednostavna stećka, od kojih je posljednji kvadratni. Njihov položaj, priroda tla, potpuno odsustvo bilo kakvih ostataka pokopa dokazuju da nikada nisu korišteni za pokrivanje bilo kakve grobnice. Prije se čini da se tu nalazio kamenolom blokova za stećke, pogotovo jer zemlja sadrži veliku količinu krhotina istog tog kamena.

Trebalo nam je dosta vremena da uopće pronađemo ostatke stare Župne kuće u Bristi koja je u potpunosti napuštena, zarasla i prepuštena propadanju. Nakon toga, a prema don Kaerovim naputcima, uložili smo mnogo napora da pronađemo i identificiramo kamenolom stećaka u Bristi, prvi takav rudnik za koji je poznato da postoji u Gradu Ploče. Baš kao što je don Kaer opisao na tom prostoru se nalaze tri kamena bloka – stećka u izradi, koja iz nepoznatog razloga nikada nisu dovršena i ostala su na mjestu na kojem su i „klesana“. Nasip ili gomila kamenja, kako je Kaer naziva, je zapravo prapovijesni kameni tumul koji je prije stotinjak godina prokopan po sredini kako bi se napravila cesta između crkve Svih Svetih i sela Rujići u kojem su uglavnom živjela plemena Rončevića i Šunjića.

Nakon što smo od raslinja i drače, pa čak i velikih česmina (koje bi dobro došle za pločansku rivu) očistili prostor kamenoloma oko stećaka krenuli smo dalje prema župnoj crkvi Svih Svetih u Bristi koja se nalazi u neposrednoj blizini kamenoloma, od njega udaljena tek stotinjak metara prema zapadu.

Malo je poznato kako je ova crkva sve do 1733. godine bila ŽUPNA CRKVA ZA CIJELO PODJEZERJE koje je tada obuhvaćalo župe Bristu i Pasičinu (zajedno s Umčanima koje se kasnije pripojilo župi Dusina – Veliki Prolog), župu Plina (Istočnu i Zapadnu) i župu Otrić – Struge. Dana 25. svibnja 1733. tadašnji makarski biskup Stjepan Blašković donio je odluku da se župa Podjezerje razdijeli na tri spomenute samostalne župe i o tome obavijestio Franjevački samostan u Zaostrogu.

Isto tako je malo poznato da je crkva Svih Svetih u Bristi sagrađena na mjestu gdje je prije stajala kapela posvećena sv. Ivanu te da je napravljena u jedinstvenom stilu kakav nije viđen u drugim neretvanskom župama.

Pročitajmo što o župnoj crkvi piše don Petar Kaer: Nekoliko koraka dalje ulazite u groblje usred kojega stoji župna crkva, sirovo djelo iz sedamnaestog stoljeća uglavnom građeno unutarnjim i vanjskim grobnim kamenjem – stećcima. Ovo groblje mora da je izgrađeno na staroj nekropoli i nekoliko grobova je sigurno prekrilo monolite koji se tamo još mogu vidjeti, odnosno grobove ljudi koji su nam ostali nepoznati. Potomci su iskopali samo druge grobove kojima su stećci poslužili kao pokrovne ploče. Ima ih pet……..Dovoljan je pogled da se prepozna da su kapela, mrtvačnica i zid koji okružuje groblje građeni tim monolitima. Nismo pošteđeni ovakvih vandalskih činova ni danas, unatoč zakonima koje je u tom smislu proglasila austrijska vlada.

Ovo je iznimno zanimljiv izvadak iz Kaerovog rada iz više razloga. Prvo, Kaer nam potvrđuje da je ova crkva uglavnom građena unutarnjim i vanjskim grobnim kamenjem – stećcima, što je i vidljivo na očigled, a možda je i razlogom što joj se ne može naći graditeljski pandam među crkvama u Neretvi. Nadalje, Kaer pretpostavlja da je groblje oko crkve (šamatorij) izgrađeno na staroj nekropoli i nekoliko grobova je sigurno prekrilo grobove ljudi koji iz davno prošlih vremena. Ovaj podatak nam potvrđuje da su religijski, kultni i obredni objekti građeni uvijek na istom prostoru na tzv. „genius loci“ mjestima koja su od prapovijesti smatrani „dobrim duhom mjesta“. I konačno Kaer navodi kako su kapela, mrtvačnica i zid koji okružuje groblje građeni stećcima što on smatra „vandalskim činom“ a to je u tadašnje vrijeme bilo strogo zabranjeno prema zakonima koje je donijela Austro-Ugarska država. Mislim da je svaki komentar na posljednju Kaerovu informaciju suvišan.

Dok nas Kaer detaljno obavještava o stanju stećaka u Bristi prije 135 godina,  recentna literatura je mnogo škrtija pa tako Tomasović, Perkić i Alduk u Topografija stećaka u Hrvatskoj iz 2008. godine samo uzgred spominju lokalitet kao Grebine kod Župne crkve nalazi se jedan veliki stećak s križem, dok za šamatorij oko crkve Svih Svetih kažu: Uokolo crkve leži 6 sanduka. Dva imaju obrub urezanih „S“ vitica, reljefnog polumjeseca i kružnog vijenca. Sve navedene informacije su preuzete iz postojeće literatuture koja se sasvim usputno bavila ovim spomenicima (Jurišić, Vrčić, Jerković) a svakako nisu nastale terenskim opažanjem.

I doista, osim 6 stećaka koji su razbacani unutar šamatorja crkve Svih Svetih i dva stećka (a ne jedan kako se navodi u dostupnoj literaturi) koji se nalaze na južnim padinama ispod međe crkve, identificirali smo još desetak stećaka koji su ugrađeni u crkvu, mrtvačnicu a osobito u temelje suhozidne međe. Ove stećke je jako teško identificirati a još teže izmjeriti jer nisu vidljivi u svojim ukupnim gabaritima već im se može procijeniti neka od dimenzija (duljina, širina ili visina). Sekundarna uporaba stećaka je zapravo vrlo česta pojava (ne samo u Gradu Ploče) jer se stećke uvijek smatralo pogodnim građevinskim materijalom, te su stoga korišteni, uglavnom kao temelji ili nosači raznoraznih kasnijih objekata, ali osobito crkvi jer su se uvijek nalazili u njihovoj neposrednoj blizini.

Zanimljivi su ukrasni reljefi na stećcima koji se nalaze u šamatorju crkve, na koje se don Kaer u svom dijelu kasnije vrlo zanimljivo referira. U nekropoli oko crkve Svih Svetih u Bristi polumjesec i zvijezde čine glavne ukrasne motive na stećcima, ali se mogu naći i bordure. Osobito je zanimljiv ukrasni motiv križa na stećku koji je smješten ispod južne suhozidne međe šamatorja crkve.

Tik uz istočni zid crkve Svih Svetih u Bristi nalazi se monumentalna prapovijesna kamena gomila koju don. Kaer 1886 opisuje kao: Ova masa kamenja, koja dopire do crkve, devastirana je na prostoru duljine oko 4 metra kako bi se povećala površinu groblja. Iskopavanjem, obavljenim bez ikakve brige o baštini, raspršeni su svi tragovi starih pokopa smješteni ispod ove gomile. Ova gomila ima promjer od 42 metra i visinu od oko 23 metra; izrađena je od običnog kamenja. Nekoliko istraživanja koja su tamo obavljena pokazala su da se radi o grobnom spomeniku, da su grobnice poredane oko opsega tako da tvore što više koncentričnih krugova i prekrivene s tri reda s razmakom od 1,60 m……………Stećak koji se uzdiže iznad glave označava prisustvo ovih grobnica zakopanih ispod humka. Te su grobnice sadržavale samo ulomke kostura, čije lubanje pokazuju vrlo izraženu dolihocefaliju (duguljast oblik lubanje) i neke tragove primitivne keramike. Nerijetko se na ovim humkama, uobičajenim za nekoliko regija Dalmacije, mogu naći stećci megalitskih dimenzija.

U ovom ulomku također nailazimo na nekoliko zanimljivih informacija, od dimenzija gomile do organizacije i načina pokopa ispod nje. Međutim, najzanimljiviji je podatak o lubanjama izražene dolihocefalije (duguljastog oblika) što Kaera poslije navodi na neke revolucionarne zaključke, o kojima ću pisati u slijedećem nastavku. Ono što predsavlja konstantu na gotovo svim pločanskim nekropolama je povezanost prapovijesnih gomila i „srednjovjekovnih“ stećaka. Naime, na gotovo svim pločanskim nekropolama stećaka, oni se nalaze ili su se (prije arheoloških zaštitnih radova) nalazlil na prapovijesnim kamenim gomilama (Svih Svetih Brista, put Krstine Pasičina, Krvavac Pasičina, Staro Greblje Jezerac, Grebine Crnoća, Grebine Čeveljuša, Nikolci i Mišja Draga Vrbica, Zelenikovac i Ograde Eraci). Fenomen koji bi se trebao detaljnije istražiti kako bi se utvrdila uzročno posljedična veza ove zanimljive pojave, jedinstvene na prostoru Grada Ploča.

„Novootkriveni“ kamenolom stećaka, nekropola stećaka, crkva Svih Svetih i velika prapovijesna gomila u sklopu šamatorja crkve u Bristi kod Staševice predstavljaju jedinstven kulturni spomenik pločanske baštine, i kao takve ih trebamo čim prije konzervirati, zaštiti i početi koristiti u edukativne i turističke svrhe. Također je nužno ispitati, jedinstven fenomen u našem kraju, povezanost prapovijesnih gomila i „srednjovjekovnih“ stećaka. Ovom prilikom, još jedanput, iznosim prijedlog da se ulica u Pločama ili Staševici nazove imenom don Petra Kaera jer je ovaj iznimni čovjek svojim radom i doprinosim to zasigurno zaslužio.

Udruga Obličevac će ovih dana snimiti i očistiti nekropolu stećaka koja se nalazi „put Krstine“ u Pasičini a vrlo skoro (svakako prije Božića 2023) nastaviti i završiti s projektom „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem će očistiti i snimiti svih 12 postojećih nekropola zajedno s oko 200 stećaka u Gradu Ploče.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropole 7. listopada 2023. g.

  • Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
  • Boro Bustruc, član udruge Obličevac
  • Jure Jovica, član udruge Obličevac
  • Neven Nikolac, član udruge Obličevac
  • Markica Vuica, predsjednik udruge Baštinik iz Metkovića
  • Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog
  • Marin Veraja, snimatelj iz Metkovića

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi, dobitnik Osobne nagrade Grada Ploča za 2023. godinu i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

FOTOGRAFIJE:

Slika 1. – Dio volontera nakon završenog posla čišćenja kamenoloma stećaka ispred sela Rujići u Bristi s lijeva na desno:  M. Erak – N. Nikolac – J. Jovica – M. Vuica

Slika 2. – Nedovršeni stećak u kamenolomu stećaka u Bristi

Slika 3. – Probijena staza do nedovršenog stećka u kamenolomu stećaka u Bristi

Slika 4. – Kaerov crtež stećka iz 1886. godine

Slika 5. – Stećak kojeg je Kaer skicirao nalazi se ispod južne međe crkve Svih Svetih

Slika 6. – 3 stećka ugrađena kao temelji južne međe šamatorija crkve Svih Svetih

Slika 7. – Stećak s reljefom križa ugrađen u čeoni zid mrtvačnice

Slika 8. – Stećak na južnom rubu šamatorja crkve služi kao nosač ograde

Slika 9. – Stećci s južne strane mrtvačnice su služili kao poklopnice nekadašnjeg groblja

Slika 10. – Stećci na južnoj strani šamatorja. Prvi je najveći a ujedno i najukrašeniji (sa „S“ viticama, reljefnim polumjesecom, kružnim vijencem i dvije reljefne zvijezde)

Slika 11. – Stećci na sjevernoj strani šamatorija, na najvećem se nalazi „žrtvenik“

Slika 12. – Nenin paprikaš u zaleđu Ploča na kraju radnog dana