By Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.
Na graničnom prijelazu Bregana u ponoć se svečano obilježio ulazak Hrvatske u šengenski prostor.
“Otvorili smo vrata Europi bez granica. Slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda prirodnog okruženja kojem i kao narod, i kao država pripadamo. Večerašnji čin je više od ukidanja kontrola. To je konačna potvrda našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i izborile”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Sretna vam nova 2023. u Schengenu”, poručio je Božinović.
Na graničnom prijelazu Bregana pripremili su poklon za zadnjeg putnika nad kojim je obavljena granična kontrola prije trajnog podizanja rampe te je zadnji putnik dobio plišanog policijskog medu.
Schengenski prostor, koji se Hrvatskom proširio prvi put nakon deset godina, sada čine 23 od 27 članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
U šengenskom prostoru nisu Bugarska i Rumunjska, koje nisu dobile odobrenje drugih članica početkom prosinca, te Cipar i Irska.
Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.
‘Ukinute’ granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.
Hrvatska je na putu prema ‘unutarnjem krugu’ EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.
Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica – Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
