By 
Prošlo je 13 godina otkad je dolinu Neretve pogodila poplava biblijskih razmjera. Siječanj te godine je započeo rastom vodostaja Neretve, a sve je kulminiralo 10. siječnja kada je vodostaj Neretve u Metkoviću iznosio 390 centimetara.
“Probudila me vika i galama, jezivi glasovi ljudi govorili su mi da se događa nešto strašno. Ustao sam iz kreveta i šokirao se: voda je nezaustavljivo nadirala u moju kuću, ali i u ostale. Ljude je uhvatila panika, prebacivali su najvažnije stvari na gornje katove, donosili crpke za vodu, tražili vreće i pijesak, ali bilo je kasno” – prenio je tada Jutarnji list izjavu Ante Dugandžića Puke iz Komina, vidno uznemirenog dok još jednom proživljavao trenutke kada je voda iz Neretve i okolnih brda doslovno osvojila Komin.
Policija, vatrogasci, predstavnici gradskih vlasti iz Ploča i županije, te Hrvatskih voda stigli su hitno u Komin i pokušavali organizirati obranu od poplave, međutim, malo toga se moglo učiniti. Kominjani su u očaju angažirali ronioce koji su ulazili u odvodne kanale kojima je voda iz nabujale Neretve prodirala u mjesto, gdje su pumpajući zračnice automobilskih guma pokušavali zaustaviti prodor vode.
Pločanski vatrogasci evakuirali su starije i bolesne osobe koje su bile ugrožene, a Komin je zagušila buka desetaka crpki za vodu. Jednu, kapaciteta 320 litara u sekundi, Hrvatske vode su dopremile čak iz Vukovara, što je dovoljno svjedočilo o ozbiljnosti situacije.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić dan nakon je proglasio elementarnu nepogodu za gradove Ploče (naselja Komin, Šarić Struga, Rogotin i Staševica) i Metković, te općinu Kula Norinska. Zbog poplave uslijed izlijevanja vode iz Neretve i zaobalnih voda, kao posljedice iznimno visokog vodostaja rijeke, nastale su velike štete na stambenim i gospodarskim objektima te na dugogodišnjim nasadima, poljoprivrednim kulturama i drugoj imovini građana i gospodarstva, što je bio razlog proglašenju elementarne nepogode.
Foto iz 12.mjeseca 2010.
Autor: Josip Jelavić/facebook
