IzdvojenoPolitika i gospodarstvo

JAKO VAŽNE VIJESTI ZA GRAĐANE Tko, kada i pod kojim uvjetima 2023. godine može u mirovinu?

0

Izmjenama zakona od 1. siječnja na snazi su nova pravila za obiteljske mirovine. Neke novine dio umirovljenika će veseliti.

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

To znači da ove godine u starosnu mirovinu mogu muškarci rođeni 1958. godine.

U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.

Prema tablici HZMO-a, žene s najmanje 15 godina staža pravo na starosnu mirovinu ove godine ostvaruju ako imaju 63 godine i tri mjeseca.

Uvjeti se za žene i muškarce izjednačavaju 1. siječnja 2030., javlja Dnevnik.hr.

U mirovinu i sa 60

Pravo na starosnu mirovinu imaju i oni koji imaju manje godina, ali više radnog staža. To su dugogodišnji osiguranici.

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.

U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovnu starosnu mirovinu.

Pravo na obje, i starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).

Postoje i iznimke, kao što su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena, pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja.

Ako je zahtjev podnesen nakon roka od šest mjeseci od prestanka osiguranja (prestanka radnog odnosa), osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, piše Dnevnik.hr.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

I ovdje žene od 2020. do 2029. godine ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem.

U ovoj godini žene mogu u prijevremenu mirovinu kada navrše 58 godina i tri mjeseca.

Od 1. siječnja 2030. izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce. No oni koji se odluče na prijevremenu, primat će manju mirovinu.

“Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, neovisno o dužini mirovinskog staža”, objašnjavaju u HZMO-u.

Nova pravila za obiteljsku mirovinu

Od 1. siječnja vrijedi i novi model isplate obiteljskih mirovina. Jedna od važnijih novina je da se sve obiteljske mirovine povećavaju za 10 posto, i to automatski. Postojeći korisnici ne moraju zbog povećanja predavati novi zahtjev.

Raste i najniža mirovina, i to za tri posto. Ni njezini primatelji ne moraju podnositi zahtjev.

Treća promjena je pravo na korištenje kombinirane mirovine. Odnosno, uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine udovicama i udovcima omogućava se isplata dijela obiteljske mirovine u visini od 27 %.

Kako se to računa? Prvo se treba odrediti visina mirovine koju bi umrli primao da je živ, npr. 3500,00 kuna.

“Zatim se od te mirovine izračunava obiteljska mirovina za jednog člana obitelji, 3500,00 x 77 %, što iznosi 2695 kuna, te se na kraju određuje 27 % od izračunane obiteljske mirovine, 2695,00 x 27 %, što je u ovom primjeru 727,65 kuna mjesečno – iznos dijela obiteljske mirovine koji će se u ovom konkretnom primjeru isplaćivati uz starosnu / prijevremenu starosnu / invalidsku mirovinu koju korisnik koristi”, objašnjavaju u HZMO-u.