By 
Pokret iseljavanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća nije mimoišao ni Neretvu ni njenu okolicu. Budući da je oduvijek bila povezana s obližnjim otocima, kao i poluotokom Pelješcom, međusobni društveni i privredni kontakti i suradnja pripomogli su da se otisnu i sami u daleke prekomorske krajeve. Amerika je bila najviše na glasu, pa je ona najviše i privlačila.
Po svemu sudeći, Desanci su među prvima pohrlili u SAD, pa i u Južnu Ameriku, već početkom 20. stoljeća. Prvi u Južnu Afriku iselio je Mijo Medak 1897. u Johannesburg, kamo se odselilo i najviše Pelješčana.
Zatim dolazi Plina Istočna, čije iseljavanje počinje 1906., da bi se ubrzalo sljedećih nekoliko godina 1911-12., također u SAD. Ako se pogleda u popise iseljenih osoba, ni ostala mjesta nisu puno zaostala. Tako Baćina ima 172 na spisku iseljenih, Opuzen 144, a Plina Istočna 82.
Mnogi iseljenici iz Komina, Rogotina, Podace i Graca su odselili u Novi Zeland, u SAD se odselilo najviše iz Desana, Baćine, Pline Istočne, Rogotina i Komina, dok je u Argentinu najviše otišlo iz Rogotina, Desana, Zapadne Pline, a u Australiju iz Graca, Komina, Desana i Zapadne Pline.
Na istočnoj obali SAD-a Neretvani su najviše radili u šumama, pilanama i rudnicima, u Kaliforniji su uzgajali plantaže bajama, voća i povrća, u Južnoj Americi su radili na pampama i poljoprivrednim imanjima, na Novom Zelandu su kopali kauri gumu, uzgajali vinovu lozu, dok su u Australiji najviše radili u rudnicima, u poznatom sjedištu Broken Hill.
NEKI ISTAKNUTI ISELJENICI IZ NERETVE
U najstarije spada Nikola Nikolac, rođen 12.03.1898. u selu Trklje, Plina Istočna. Stigao je u New York 1913., te se kao i drugi mještani bavio sađenjem kajsija, šljiva, trešanja, badema, ali je radio i u nekim poduzećima, te ribario na Aljaski. U početku je živio u Aberdeenu, a kasnije u Mountain View u Kaliforniji. Još 1919. pristupio je u radnički socijalistički pokret. 1913. pristupio je u Hrvatsku svezu na Pacifiku koja se ujedinila s Hrvatskom bratskom zajednicom 1938.
U Hrvatskoj svezi na Pacifiku bio je najprije tajnik glavne porote (1922.), zatim tajnik Nadzornog odbora (1924.) i blagajnik (1927.), a 1938. Glavni odbor ga je imenovao za glavnog tajnika sa dužnošću da radi na ujedinjenju spomenutih dviju iseljeničkih organizacija. Time je i prešao na rad u Upravu Hrvatske bratske zajednice, čije je središte u Pittsburghu i ostao godinu dana. Umro je u Mountain Viewu 1986. godine.
Charles Jelavić, rođen 15.10.1922. u Mountain View u Kaliforniji. Otac mu je rodom iz Komina, a u SAD je stigao 1913., a majka Kata Dugandžić 1920. sa starijim sinom Lovrom, koji se rodio 1912. u Kominu. Najmlađi sin William Radoslav rođen je 1927.
Gimnaziju je završio u Mountain View 1940., te se upisao na kalifornijsko sveučilište Berkeley. Diplomirao je 1944., a 1947. magistrirao povijest te istu doktorirao 1949.
Od 1949. do 1962. profesor je povijesti na Berkeleyu, a kasnije je postao profesor na Indiana University. Postao je predsjednik Američkog udruženja za unapređivanje slavenskih istraživanja. Bio je član mnogih međunarodnih institucija i redakcija međunarodnih revija i časopisa.
Roko I. Šetka porijeklom je iz Desana. Rodio se i školovao u Panami, gdje je diplomirao i doktorirao pravo. 1960.-ih bio je u Zagrebu na studiju kao stipendist Matice iseljenika Hrvatske. Kasnije je bio na dužnosti ambasadora Paname.
Zanimljivo je da u Panami ima jedno malo selo Cerro Punta, poznato po tome što su u njemu živjeli mnogi Neretvani, uglavnom iz Metkovića i njegove okolice, a bavili su se proizvodnjom krumpira i njime jedno vrijeme snabdijevali čitavu Panamu.
Miljenko Mike Grgich rođen je u Desnama 1923., a studirao je na Zagrebačkom poljoprivrednom fakultetu. 1958. Došao je u SAD, u mjesto St. Helen. Već 1959. pružila mu se prilika da radi kao kemičar na vinima, pod pokroviteljstvom poznatog Tchelistcheff u Beaulie Vineyards. Tamo se počeo baviti prvom industrijskom fermentacijom vina u Kaliforniji, te tako postao inicijator tadašnje proizvodnje vina u Napa Valley.
Bio je pionir hladne sterilizacije, upotrebljavajući Millipore filter.
Za njegova vina je malo tko čuo izvan Kalifornije sve do 1975. kada je njegovo vino dobilo prvu nagradu na međunarodnoj izložbi u Parizu, pred tada najjačim stručnim žirijem. To se dogodilo prvi put u povijesti da je kalifornijsko vino nadmašilo francuska vina i prvi put da se iz SAD-a jedno vino afirmiralo u svijetu.
Tekst i slike: Ivo Smoljan (knjiga Neretva)
