By Vlasnica dvaju susjednih stanova u Zagrebu objavila je u Facebook grupi “Pravna pomoć” vapaj za savjet i potencijalnog kupca. Tvrdi da se u veći stan, dvoetažnom prostoru od 93 četvorna metra sa spremištem od dodatnih 25 kvadrata, bespravno uselila osoba koja odbija izaći, dok joj je drugi, manji stan od 42 četvorna metra sa spremištem od 38 kvadrata, i dalje dostupan.
Riječ je, navodi, o uredno legaliziranim nekretninama, s čistim vlasništvom upisanim 1/1 i riješenom infrastrukturom. Budući da planira otići iz Hrvatske, pita postoji li netko tko bi oba stana kupio po nižoj, „razumnoj” cijeni te potom sam nastavio već pokrenuti postupak iseljenja i naknade štete.
„Zanima me postoje li ljudi koji kupuju takvu nekretninu, koji bi za neke razumne novce kupili oba stana i nastavili postupak iseljenja jer bih se željela odseliti iz ove države?” napisala je, tražeći iskustva i konkretne smjernice ljudi koji su prošli sličnu situaciju.
„Sud štiti posjednika, a ne vlasnika”
U naknadnoj objavi žena je objasnila da joj nije presudno samo pronaći kupca, nego upozoriti druge vlasnike stanova na ono što vidi kao duboki problem zaštite privatnog vlasništva. Tvrdi da osoba može provaliti u tuđi stan, promijeniti brave i devastirati imovinu, a da se vlasnik potom godinama mora boriti sudskim putem kako bi ponovno došao do vlastitog prostora.
„Poanta ovog posta je da znate gdje živite i da vaše vlasništvo ne znači baš ništa ako u njega netko provali, promijeni vam brave, devastira vašu imovinu itd. Sud štiti posjednika, a ne vlasnika”, poručila je.
Što kaže zakon?
Hrvatsko pravo doista razlikuje vlasništvo od posjeda. Vlasništvo je stvarno pravo na nekretnini, dok je posjed faktična vlast nad njom — odnosno stvarno držanje i korištenje prostora. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zabranjuje samovlast: nitko ne smije na svoju ruku ometati tuđi postojeći posjed, čak ni kada smatra da ima jače pravo na stan ili kuću, prenosi Slobodna Dalmacija.
To, međutim, ne znači da vlasnik nema pravnu zaštitu niti da netko zakonito može trajno ostati u tuđem stanu bez ugovora ili drugog pravnog temelja. Vlasnik može tužbom tražiti da osoba bez pravne osnove isprazni nekretninu i preda je u posjed, a može tražiti i naknadu za neovlašteno korištenje, ovisno o okolnostima slučaja. Sudska praksa redovito poznaje zahtjeve za iseljenje i predaju stana vlasniku kad osoba koja ga koristi nema valjan pravni temelj. Međutim, ti postupci traju i traju.
Dakle, vi odete na posao, netko vam se useli u stan i vi ga ne možete tek tako izbaciti. Osim ako ne posegnete za silom. Vlasnica tvrdi da joj policija nije zaštitila vlasništvo, da DORH nije poduzeo ništa i da bi, kada bi sama pokušala vratiti stan, riskirala kazneni progon. „Jedino što možete je pokrenuti vlasničku tužbu za iseljenje i čekati”, napisala je, uz oštru kritiku sporosti pravosuđa.
Policija u ovakvim slučajevima procjenjuje postoje li elementi kaznenog djela, primjerice provale, oštećenja tuđe stvari, prijetnje ili narušavanja nepovredivosti doma, dok o građanskopravnom pitanju tko ima pravo na predaju i iseljenje nekretnine u pravilu odlučuje sud.
