By Ovo četeresti osam gomila ja sam isti obašao i razgledao. Možda imade jih još, koje su meni nepoznate, i do kojizih nisam mogao doći, jer sakrivene po baštinam ili po brdinam razpršene, a prilično dosta jih je i težačka ruka uništila u obradjivanju zemalja. Svakako kad se promisli, da sve te gomile nisu drugo van mrtvački spomenici, tada snebiva se čovjek razmišljajući, koliko je moralo njekoć živiti naroda u tom ostranjenome i divljemu predielu. Koj je to narod bio, koj je dizao slične spomenike, znanstvenost nije izrekla konačnu besidu.Strukovnjaci još se bavu uzporedanjem, i toga načina valja da se i mi držimo, želimo li štogod izviestna o našim gomilam i ostalim neiztumačenim spomenicima izvesti.
U svom legendarnom djelu „Starine u Bristi – Pasičini okružn. poglavarstva Metkovskoga“ iz 1885. godine don Petar Kaer pretpostavlja da nije obišao niti pobrojao sve gomile u pločanskom kraju jer su „skrivene i raspršene po brdima“, što postojanje „gomile“ na nižem vrhu Rukavca i potvrđuje. Dalje, don Kaer piše kako su sve gomile nadgrobni spomenici i čudi se koliko je naroda moralo živjeti u ovom izoliranom i divljem kraju, s obzirom na broj očuvanih gomila. Međutim, da je don Kaer vidio gomilu na nižem vrhu Rukavca, okruženu s dva bedema, zasigurno bi zaključio kako se radi o građevini ili objektu, a ne nekropoli ili groblju.
Stoga je udruga građana Obličevac odlučila nakon akcija „Vraćanja Kaerovog stećka“ i „Promocije lokaliteta Tangarija u Pasičini“ otići na izlet i posjetiti lokalitet Rukavac u Plini, i to iznad njenog najzapadnijeg zaselka Ostojići, i utvrditi što se na njemu zapravo nalazi.
Do Rukavca se najlakše stiže novoprobijenim putem od Peračkog Blata, preko zaselka Resna Kosa (Krstičevići) do zadnjih kuća u Ostojićima. Nakon toga se prema sjeveru ide putačinom koja je, na opće iznenađenje, još uvijek uglavnom prohodna i vodi sve do prijevoja s kojim se može spustiti u zaselke Briste (Plečaši i Jerkovići). Međutim, tu zastajemo, i nakon kraćeg odmora krećemo po „polama“ ili „bilim stinama“ prema istoku i uskoro stižemo na niži vrh brda Rukavac (447 n/m) na kojem nalazimo dobro sačuvanu gradinu s dva prstenasta bedema i gomilom u njihovoj sredini.
Na ovoj strateškoj uzvisini koja dominira krajolikom lako se je mogla uspostaviti vizualna kontrola na sve četiri strane svijeta: prema zapadu Striževo, Neretvanski kanal, Pelješac i masiv Biokova, prema jugu Grad Ploče, zaljev i luka Ploča, Višnjica i ušće Neretve, prema istoku Plina s Vrgorsko – Neretvanskim jezerom sve do A1 autoceste i Rujnice i konačno prema sjeveru Brista, Pasičina (Staševica) preko Vrgorsko – Neretvanskog jezera pa sve do Dusine, Otrića i Vrgorca.
Gradina je dimenzija cca. 70 x 40 m i postavljena je u smjeru istok – zapad. Ima dva suhozidna prstena i jedan limitni tumul (gomilu), dok se dvadesetak naseobinskih prostora nalazi unutar i petnaestak van gradinskog prostora. Ulazilo se je sa zapadne strane ali je vrlo vjerojatno bio još jedan ulaz na istočnoj strani gradine.
Najveći dio naseobina na gradini Rukavac se nalazi uz sam rub prvog – vanjskog suhozidnog prstena koji je širok oko 2 metra, visok do 70 cm, dok se dužinom proteže cijelim gradinskim prostorom osim s južne strane s koje je nepristupačna radi prirodnog bedema velikih stijena.
Unutarnji suhozidni prsten je od vanjskog udaljen između 12 i 15 m i završava u poluluku do sjeverne strane limitnog tumula. Visok je do 100 cm dok je u najvećem dijelu 2 m širine, osim na djelovima sjeverne i zapadne strani na na kojima se širina prstena povećava i na 5 m.
Gomila u samom središtu gradine je dimenzija cca. 20×8 m i spada u kategoriju većih limitnih tumula. Očuvanost gradine je odlična bez gotovo ikakve ljudske devastacije. Na limitnom tumulu se ne vide nikakve grobnice a na površinskom sloju nije pronađen nikakav keramički ili neki drugi ostatak, stoga je jako teško govoriti o vremenima u kojima se ova gradina gradila a kasnije i koristila.
Po mojim saznanjima, ova gradina nikad prije nije spomenuta niti objavljena u literaturi / publicistici bilo koje vrste. Razlog tome je što se ova konstrukcija nalazila van svih pješačkih ruta u okolici, pa je stoga nije propješačio don Petar Kaer niti je zabilježio u svom radu.
Zbog očiglednog nedostatka površinskih artefakata ali i zbog svoje iznimne strateške važnosti i vizualnog pregleda terena na sve četiri strane svijeta, može se pretpostaviti da je gradina mogla imati ulogu vojne utvrde u prapovijesnom razdoblju. Međutim, to ćemo ostaviti struci koju pozivam da napravi arheološka istraživanja i nakon toga konzervira gradinu koja bi se potom mogla koristiti u turističke svrhe. Naime nakon probijanja puta Peračko Blato – Resna Kosa – Ostojići ova gradina postaje relativno lako dostupna putnicima namjernicima i turistima kao nadopuna vidikovcima koji su na ovom putu već postavljeni. Pozivam Grad Ploče da napravi dodatni napor te proširi i uredi postojeću staru pješačku stazu između Pline i Briste, odnosno između zaselaka Ostojići u Plini i Plečaši u Bristi i na taj način poveže svoja dva ruralna dijela. Na taj bi način svi mogli imati višestruku korist od razvoja ruralnog turizma do revitalizacije danas napuštenih dijelova Grada Ploča.
Sudionici „izleta na gradinu Rukavac“ 22. prosinca 2022. godine:
- Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac
- Jure Jovica, član udruge Obličevac
- Boro Bustruc, član udruge Obličevac
- Neven Nikolac, član udruge Obličevac
- Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog
- Markica Vuica, predsjednik udruge Baštinik iz Metkovića
Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine „Obličevac“
FOTOGRAFIJE:
1. Vrh Rukavca (naslovna)
2. Partenca iz Ostojića
3. Guvno u vrletima Biokova
4. Pogled istočni
5. Pogled južni
6. Pogled sjeverni
7. Pogled zapadni
8. Rukavac – ekipa na vrhu (s lijeva na desno: M. Erak, N. Nikolac, J. Jovica, B. Bustruc, M.
Vuica i V. Herceg)
9. Unutarnji suhozidni prsten
10. Vanjski suhozidni prsten
11. Limitni tumul – gomila
12. Neretljanski brudet u bespućima Pline
-
- Partenca iz Ostojića
-
- Guvno u vrletima Biokova
-
- Pogled istočni
-
- Pogled južni
-
- Pogled sjeverni
-
- Pogled zapadni
-
- Rukavac, ekipa na vrhu
-
- Neretljanski brudet u bespucima Pline
