By Danas, 23. rujna, i službeno smo zakoračili u jesen. Ljeto je iza nas, barem prema astronomskom kalendaru, a pred nama su kraći dani, svježija jutra, promjenjivije vrijeme i razdoblje u kojem priroda poprima svoje prepoznatljive žute, narančaste i crvene tonove.
Astronomska jesen počela je jesenskom ravnodnevnicom, odnosno ekvinocijem. Riječ je o trenutku kada Sunce prelazi nebeski ekvator, a na sjevernoj Zemljinoj polutki počinje jesen, dok stanovnicima južne polutke istodobno stiže proljeće.
Ravnodnevnica se često opisuje kao dan u kojem svijetli i tamni dio dana traju jednako, odnosno po 12 sati. U stvarnosti razlika ipak postoji zbog načina na koji se izlazak i zalazak Sunca računaju te zbog loma Sunčeve svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Ipak, upravo u ovom dijelu godine dan i noć najbliži su jednakom trajanju.
Od sada će se situacija iz dana u dan mijenjati – Sunce će izlaziti sve kasnije, zalaziti sve ranije, dani će postajati kraći, a noći dulje. Takav trend nastavit će se sve do zimskog solsticija u prosincu, kada nas očekuje najkraći dan u godini.
Ljeto je završilo, ali toplina ne mora
Iako je astronomski počela jesen, to ne znači da će ljetne temperature preko noći nestati.
Rujan, a nerijetko i dobar dio listopada, posebno na Jadranu i krajnjem jugu Hrvatske, može donijeti niz toplih i sunčanih dana. More je nakon dugog ljeta još zagrijano, a stabilna vremenska razdoblja mogu pružiti pravi nastavak ljeta, samo uz osjetno svježija jutra i večeri.
Promjena godišnjeg doba ipak se već može primijetiti. Sunce zalazi ranije, noći su dulje, jutarnje temperature postupno padaju, a vremenske prilike postaju sve promjenjivije.
U kontinentalnom dijelu zemlje razlike između jutarnjih i dnevnih temperatura postajat će sve izraženije, dok će se na obali toplina u pravilu zadržavati nešto dulje.
Vrijeme berbi, mandarina i pripreme za zimu
Jesen u našim krajevima tradicionalno je povezana s berbama i pripremom za zimu. Vrijeme je to grožđa, maslina, kestena, jabuka i brojnih drugih plodova, ali i pripreme zimnice.
U dolini Neretve upravo jesen donosi jedan od najprepoznatljivijih prizora godine – berbu mandarina. Plantaže postupno dobivaju svoju karakterističnu narančastu boju, a počinje razdoblje u kojem će iz Neretve prema tržištima diljem Hrvatske i Europe krenuti velike količine ovog prepoznatljivog voća.
Dok se kod nas priroda priprema za hladniji dio godine, na drugom kraju planeta događa se upravo suprotno. Na južnoj Zemljinoj polutki danas počinje proljeće. Tako stanovnici Australije, Čilea, Argentine ili Južne Afrike ulaze u razdoblje sve duljih i toplijih dana.
Zašto lišće mijenja boju?
Jedan od najprepoznatljivijih simbola jeseni svakako je promjena boje lišća.
Tijekom proljeća i ljeta u lišću dominira klorofil, zeleni pigment važan za fotosintezu. Dolaskom jeseni dani postaju kraći, temperature se postupno spuštaju, a proizvodnja klorofila smanjuje se i on se razgrađuje.
Tada do izražaja dolaze drugi pigmenti koji su u listovima već prisutni ili nastaju tijekom jesenskih promjena. Upravo zbog njih krošnje poprimaju žute, zlatne, narančaste i crvene nijanse.
Nakon toga stabla postupno odbacuju lišće i smanjuju potrošnju energije kako bi lakše preživjela zimsko razdoblje.
I miris jeseni ima svoje objašnjenje
Karakterističan miris vlažne zemlje, šume i mokrog lišća nije samo stvar dojma.
Za njega su odgovorni brojni organski spojevi koji nastaju djelovanjem biljaka i mikroorganizama te razgradnjom biljnog materijala. Jedan od najpoznatijih spojeva povezanih s prepoznatljivim „mirisom zemlje“ je geosmin.
U kombinaciji s kišom, vlagom, otpalim lišćem i nižim temperaturama upravo ti procesi stvaraju miris koji mnogi odmah povezuju s dolaskom jeseni.
Životinje počinju pripreme za hladnije dane
Dolazak jeseni velika je promjena i za životinjski svijet. Brojne vrste tijekom ovog razdoblja intenzivno skupljaju hranu, stvaraju zalihe ili se pripremaju za zimu.
Vjeverice, primjerice, tijekom jeseni skrivaju orašaste plodove i sjemenke na velikom broju mjesta kako bi tijekom hladnijih mjeseci imale dovoljno hrane. Dio skrivenih plodova nikada ponovno ne pronađu, čime posredno pridonose širenju biljaka i nastanku novih stabala.
Istodobno brojne ptice selice napuštaju naše krajeve i kreću prema toplijim područjima, dok se druge životinje pripremaju za razdoblje smanjene aktivnosti ili zimski san.
Meteorološka jesen počela je još 1. rujna
Dok je astronomska jesen počela danas, meteorolozi su u jesen zakoračili još prije više od tri tjedna.
Meteorološka godišnja doba određuju se prema cijelim kalendarskim mjesecima radi jednostavnijeg praćenja i usporedbe klimatskih podataka. Tako meteorološka jesen obuhvaća rujan, listopad i studeni, a zima počinje 1. prosinca.
Astronomska godišnja doba, s druge strane, određena su položajem Zemlje u odnosu na Sunce, zbog čega njihov početak ne pada svake godine u potpuno isti trenutak.
Jesenska ravnodnevnica najčešće nastupa 22. ili 23. rujna, a točan datum i vrijeme mijenjaju se iz godine u godinu.
Pred nama su sve kraći dani
Jedna od promjena koju ćemo najbrže primijetiti bit će količina dnevnog svjetla.
Od početka jeseni pa sve do zimskog solsticija dan će se postupno skraćivati. Sunce će izlaziti sve kasnije i zalaziti ranije, a krajem listopada očekuje nas i prelazak na zimsko računanje vremena, nakon čega će se mnogima činiti da večeri dolaze još brže.
Jesen će svoj pravi karakter pokazivati postupno. Neće prvi dan novog godišnjeg doba odmah donijeti hladnoću, kišu i kapute, a sasvim su moguća i dulja razdoblja toplog i sunčanog vremena.
No priroda će iz tjedna u tjedan jasno pokazivati da je ljeto iza nas – kroz sve hladnija jutra, ranije zalaske sunca, prve ozbiljnije kiše, promjene boja u krošnjama i mirise koji najavljuju približavanje zime.
Pred nama je najšarenije godišnje doba – vrijeme berbi, mandarina, kestena, toplijih jakni i prvih hladnijih večeri.
