IzdvojenoLuka Ploče

Broj slobodnih zona u Hrvatskoj sve manji – imaju li budućnost?

0

Broj slobodnih zona, kao i onih koji u njima posluju, sve je manji. Primjerice, 2019. imali smo osam aktivnih slobodnih zona u kojima je poslovao 71 korisnik, a radilo nešto manje od tri tisuće radnika, piše Poslovni dnevnik.

Do kraja 2022. ostalo je šest slobodnih zona. U njima je poslovalo 57 poduzetnika koji su zapošljavali nešto manje od dvije tisuće radnika, pokazuje izvješće o poslovanju slobodnih zona u Hrvatskoj za 2022. Usporedimo li njihovo poslovanje s onim od prije 12 godina, odnosno 2012., vidljiv je priličan i kontinuiran pad. Tada je u slobodnim zonama poslovalo 234 korisnika i radilo gotovo osam tisuća ljudi.

Prihodi koje su ostvarivale iznosili su 730 milijuna eura. U 2022., pak, ostvarile su 223 milijuna eura. U deset godina prihodi su slobodnih zona pali čak 69 posto. Ipak, u odnosu na godinu ranije, onu 2021. nešto su viši – 0,56 posto te bilježe rast izvoz od 23 posto na 158 milijuna eura.

Broj je sada adekvatan
Brojke sugeriraju da slobodne zone poduzetnicima nisu atraktivne, no s time se ne slaže Dubravka Maras, predsjednica udruge Hrvatske slobodne zone.

“Brojke treba prilagoditi vremenu i kontekstu. Ulaskom u EU, status slobodnih zona u jednom se dijelu promijenilo te je njihovo poslovanje regulirano carinskim zakonodavstvom Europske unije”, ističe Maras napominjući da je došlo do određenog čišćenja te da Hrvatska danas ima adekvatan broj slobodnih zona u odnosu na njihove pozicije.

Njihovo je osnivanje, naime, pokrenuto upravo s ciljem stvaranja kvalitetnog poduzetničkog okruženja u Hrvatskoj. Slobodne su zone, zapravo, potkategorija poduzetničkih zona, a svojim korisnicima – poduzetnicima – omogućuju zajedničko korištenje infrastrukture što bi trebalo doprinijeti racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova.

Glavna razlika između slobodnih i poduzetničkih zona je u carinskom i poreznom režimu te načinu osnivanja. Suglasnost za osnivanje slobodnih zona daje Vlada, a poduzetničkih gradovi i općine.

Od sedam slobodnih zona koje su poslovale tijekom 2022. tri su bile kopnene, a četiri lučke (Zagreb, Škrljevo u Rijeci i Osijek kopnene, a lučke u Rijeci, Pločama, Puli i Splitu). Najbolje je poslovne rezultate u 2022. ostvarila Luka Ploče s prihodima od 15,1 milijun eura te dobiti od 1,7 milijuna eura. Najlošije je ostvarila Luka Pula koja je 2022. završila s minusom od 247 tisuća eura.

Te iste godine koncesija je istekla Slobodnoj zoni Osijek, a koncesionari nisu tražili produljenje. Koncesije su istekle i Slobodnoj zoni Kukuljanovo, Krapinsko-zagorskoj, Splitsko-dalmatinskoj slobodnoj zoni te onoj u Zagrebu. Jedino je Slobodna zona Zagreb zatražila produljenje koncesije što joj je i odobreno na dodatnih 12 godina.

Svijetla budućnost
U slobodnim je zonama skladištenje najzastupljenija djelatnost jer se njome bavi 57 posto korisnika. Manji dio, njih 28 posto, bavi se proizvodnjom.

Predsjednica udruge Hrvatske slobodne zone podsjeća i na velike investicijske cikluse u lukama u Rijeci, Pločama i Splitu, u što se, kaže, s mogućnostima koje nude investitorima savršeno uklapaju slobodne zone.

“Slobodne zone su vrlo atraktivan instrument ekonomske politike te dobro mjesto za investitore. Također su i brend koji poznaje cijeli svijet te su kao takve atraktivne investitorima koji točno znaju što poslovanjem u slobodnoj zoni dobivaju”, ističe Maras te otkriva i da postoje ambiciozni planovi oko otvaranja lučke slobodne zone oko Slavonskog Broda. U budućnosti bi se pak, ističe Maras, nove kopnene zone trebale vezati uz lučka područja, prenosi poslovni.hr