By Predstavnici udruga Glas poduzetnika (UGP) i Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) te obrtnika-paušalista, u srijedu su pozvali vladu da ispuni njihove zahtjeve i ne uvodi nove namete, rekavši da su u protivnom spremni na prosvjede.
Uspjeli su prikupiti 30 tisuća potpisa na peticiju „Ne novim nametima”. Podsjetimo, u sklopu aktualnog vladinog antiinflacijskog paketa mjera povećan je minimalni iznos paušalnog poreza za privatne iznajmljivače. Za skupinu I, koja uključuje najrazvijenija turistička mjesta, minimalni paušal raste sa 100 na 150 eura po krevetu godišnje, a u skupini II donja granica paušala raste sa 70 na 100 eura.
‘Neutemeljeni’ prosvjedi
Ministar turizma Tonči Glavina je u razgovoru za RTL s novinarkom Katarinom Brečić komentirao da Vlada neće odustati od dizanja paušala u turizmu, ali da će razgovarati sa strukovnim udruženjima i predstavnicima iznajmljivača.
Što se tiče najavljenih prosvjeda, smatra da su u potpunosti neutemeljeni. “Mjere koje Vlada predlažu stupaju na snagu tek s 1. siječnjem sljedeće godine. Povećanje paušala o kojem se govori u turizmu se odnosi na isključivo najrazvijenije turističke regije, gradove i općine”, rekao je.
Pojasnio je da se ništa neće promijeniti za 461 gradova i općina. “Za dobar dio najrazvijenijih se ništa neće promijeniti”, tvrdi Glavina. Poručio je da nema nikakvog sukoba između njega i ministra financija. “Mi donosimo odluke kao Vlada, jako puno razgovaramo i u potpunosti stojim iza te odluke”.
Porezni paušali
Na pitanje zbog čega Vlada smatra da će ta mjera srušiti inflaciju, odgovara kako je u vremenima krize potrebno više solidarnosti. “Profit mora imati mjeru. Dakle, ove mjere između ostaloga imaju i cilj da pomognu onima najranjivijima i s ukidanjem poreza na dohodak umirovljenicima oni će biti najveći dobitnici”, ustvrdio je.
Nadalje je pojasnio da su porezni paušali u potpunosti prihodi gradova i općina. “Gradovi i općine donose odluku o visini paušala. Dakle, Vlada svojim aktima propisuje samo zakonski minimum i zakonski maksimum. Ovdje se radi o promjeni donje granice zakonskog minimuma za najrazvijenije gradove i općine u Republici Hrvatskoj. Na taj način se vrlo jasno targetira gdje su najveći prihodi”, izjavio je.
Dizanje paušala u turizmu, kaže Glavina, na određeni je način mjera turističke politike, a cilj je “hlađenje” gospodarstva.
‘Zaustavili smo apartmanizaciju’
“Kada smo donosili prve velike značajne izmjene propisa vezano za porez, porez na nekretnine, prije godinu i pol, tvrdili smo da se ništa negativno neće dogoditi. Čak naprotiv, dobili smo ono što smo željeli, a to je da iznajmljivači danas po broju popunjenosti dana rade bolje nego su ikad radili još od 2018.”, ustvrdio je ministar Glavina, prenosi telegram.hr
Prema njegovim riječima, bilježi se značajno povećanje novih ugovora, više od 20 posto ugovora o dugoročnom najmu, što znači da se destinacije ne prazne. “Zaustavili smo apartmanizaciju hrvatske obale, stvaramo sve preduvjete za cjelogodišnji turizam”, ustvrdio je Glavina.
Zlonamjernima je nazvao tvrdnje iz inicijative Spasimo male obiteljske iznajmljivače da država “preferira zatvorene hotelske resorte gdje prihodi odlaze iz Hrvatske”.
Tko je pojeftinio smještaj?
“To može reći netko tko je potpuno neupućen u hrvatski turistički proizvod i strukturu naše smještajne ponude. Neka mi gospodin nabroji koji su to resorti u Hrvatskoj takvog tipa, upravo suprotno. Hrvatska stvara i ima jedan turistički proizvod, dakle smještajne strukture gdje su nama gosti u potpunosti integrirani u naše lokalno stanovništvo i upravo zbog toga mi moramo braniti lokalno stanovništvo”, poručio je.
Glavina tvrdi da je došlo do smanjenja cijena smještaja. “Želim se zahvaliti pružateljima usluga u smještaju primarno – i tu uključujem i privatne iznajmljivače, hotelijere, kampove – jer vidljivo je da su mnogi reagirali da su cijene smještaja spustili”, ustvrdio je.
Akcija, akcija
Poručio je da se to može istražiti na internetskim stranicama pružatelja usluga smještaja. “Tamo gdje se prodaju paket aranžmani, ima jako puno akcija u sedmom i osmom mjesecu, mislim da je to jako bitno. Sada bi bilo dobro da se to nekako prenosi dalje i na sve druge dionike u lancu vrijednosti”, poručio je.
Na pitanje je li Jadran postao preskup, poručuje da će odgovor ponuditi turistički rezultati.
“Vjerujem da sa adekvatnim akcijama možemo odraditi dobru i kvalitetnu turističku godinu. Mislim da moramo poslati marketinšku poruku prema našim tržištima, da Hrvatska radi dodatne napore, i Hrvatska ih uistinu radi u kategoriji smještaja. Sada bi bilo dobro da to prenesemo i na trgovine, ugostitelje, prijevoz”, zaključio je.
