By Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je ovoga tjedna podatak da je u prosincu, mjesecu najveće potrošnje, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila 3,3 posto na godišnjoj razini i bila 0,4 posto niža nego u studenome.
Inflacija u prosincu ujedno je bila i jedna od najnižih u prošloj godini. Jedino je u ožujku i travnju bila niža – 3,2 posto.
U cijeloj 2025. godini inflacija je iznosila 3,7 posto. Pritom je, prema DZS-u, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosila 6,3 posto, za energiju 3,9 posto, za hranu, piće i duhan 3,1 posto, dok je za industrijske neprehrambene proizvode bez energije iznosila 0,1 posto.
U srijedu su iz Vlade priopćili da je prosinac također bio deseti mjesec zaredom u kojemu je godišnja stopa inflacije bila ispod 4 posto.
“Kad se oduzme inflacija, realna neto plaća po zaposlenom rasla je 6,2 posto u prvih deset mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, a promet od trgovine na malo realno je porastao 3,4 posto u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. godine”, poručili su iz Vlade.
“Cijena svinjetine pala, cijene kave više ne rastu”
Hrvatska je prema godišnjoj stopi inflacije od 3,8 posto u vrhu eurozone – iza Slovačke, Estonije i Austrije, no ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako u tome nema nikakve drame.
“U ukupnoj kompoziciji cijena proizvoda koje se mjere, rastom cijena prednjačile su usluge. No cijene su se općenito stabilizirale. Vidimo da su cijene nekih prehrambenih proizvoda stabilizirale se, neke čak i pale. Recimo, na europskom tržištu mesa je velika ponuda pa su pale cijene mesa. Pale su i cijene mliječnih proizvoda. Maslac danas možete dobiti na veletrgovinskom tržištu u Europi za 94 centa za kilogram, a prije godinu dana cijena mu je bila 3 eura”, kaže.
Razlog tomu je, kaže Novotny, hiperprodukcija.
“Uvijek je tako. Kada su visoke cijene proizvođači imaju više motiva za povećanje proizvodnje, a onda dođe do korekcije cijena. I hrvatsko tržište zapljusnuto je tim valom snižavanja cijena. Eto, unatoč svinjskoj kugi kod nas je cijena svinjetine pala. Cijene usluga također su se stabilizirale. Cijene pizze više ne rastu, kao i cijene kave.”
“I dalje postoji pritisak na rast cijena”
No hoće li stabilizacija cijena potrajati i do kada će trajati?
“Ako se rast potrošnje i potražnje nastavi istim tempom, tada će se napetost održavati, ali trenutno imamo trend spuštanja cijena hrane i stabilizacije cijena usluga. Na koncu, i cijena nafte pada unatoč svim globalnim konfliktima i neravnotežama. Cijena barela nafte sada je 60 eura, a venezuelanska teška nafta prodaje se čak po 40 eura za jedan barel. Sve je to utjecalo na stabilizaciju cijena i pad inflacije u europodručju ispod 2 posto. Zbog jake potražnje i potrošnje koje generiraju kućanstva koja sada očito imaju višu razinu dohodaka, a time i raspoloženje da se troši, u Hrvatskoj i dalje postoji pritisak koji pokreće rast cijena. S druge strane, pad cijena bit će pokretan globalnim učincima. No došli smo do vrhunca i u ovoj godini rast cijena neće se nastaviti dosadašnjim tempom, to ne znači da će cijene početi padati”, objašnjava Novotny.
Uspostavljena ravnoteža na višoj razini cijena
Mnogi građani kažu da inflaciju ne osjete ‘statistički’ i da ona za njih nije 3,3 posto, kolika je bila u prosincu, nego 33 posto.
“To su psihološki aspekti njihovih očekivanja. Realni podaci su nešto sasvim drugo. Ne možemo i ne smijemo tvrditi da statistika nije valjana, to bi bilo pretjerano. Nemamo druge. Nekome je kava od 2,20 eura preskupa. U Virovitici je, primjerice, kava 1,20 eura dok će u Dubrovniku biti 5 eura. Kad vidim da je nešto skupo, ne kupujem”, kaže Novotny.
Ukratko, jenjava prvotni šok nakon uvođenja eura i poskupljenja koja je donio, a cijene se stabiliziraju.
“Uspostavljena je ravnoteža na višoj razini cijena. Imamo ravnotežu ponude i potražnje i nema razloga da se cijene sada ne stabiliziraju. Ako budu pretjerane turisti neće dolaziti, a domaći potrošači neće kupovati”, tumači Novotny.
