By Do sredine godine Ministarstvo gospodarstva planira izmijeniti Zakon o obrtu i omogućiti obiteljskim obrtima u maloprodaji rad nedjeljom, bez ograničenja propisanih Zakonom o trgovini kojih su se dosad morali pridržavati. Do sada su, poput velikih trgovačkih lanaca, imali pravo na 16 radnih nedjelja godišnje koje su mogli sami odabrati.
Plan Ministarstva je da se izmjene zakona odnose isključivo na obiteljske obrte, poput prodavaonica i trgovina na malo koje posluju u tom obliku, a na koje se više ne bi primjenjivala ograničenja tjednog radnog vremena niti zabrana rada nedjeljom.
Jedina stavka koja je kod dijela poduzetnika izazvala određenu skepsu jest činjenica da bi se ove izmjene odnosile isključivo na trgovine sa statusom obiteljskog obrta, dok način na koji će taj status biti definiran u zakonu tek treba biti usuglašen. Predstavnici Hrvatska obrtnička komora podržali su najavljene izmjene, ističući kako su mali obrtnici u trgovini među najpogođenijima ograničenjem rada nedjeljom. Male trgovine često se nalaze u nepovoljnom tržišnom položaju u odnosu na velike trgovačke lance, a posljedice snose i kupci, kojima su kvartovske trgovine nerijetko jedini opskrbni punkt.
Zakonom tek treba jasno definirati sam pojam obiteljskog obrta, kao i to hoće li se izmjene odnositi isključivo na trgovine u kojima nedjeljom rade samo članovi obitelji ili će se rad omogućiti i onim obiteljskim obrtima koji imaju zaposlene osobe izvan obitelji. Zasad se čini da bi takvo rješenje moglo pogodovati i onima koji će tek po novim smjernicama otvoriti kiosk ili manju trgovinu kako bi iskoristili sezonske zakonske mogućnosti, a potom zatvorili poslovanje nakon ljeta.
Naime, velik dio malih trgovina u Hrvatskoj teško se može uklopiti u pojam obiteljskog obrta prema postojećim kriterijima, pa se stječe dojam da se ide na ruku i određenim proizvođačima.
Ipak, položaj malih trgovina već je dulje vrijeme diskriminatoran. Primjerice, trgovine u sklopu hotelskih kompleksa izuzete su od zabrane rada nedjeljom, kao i pojedini kiosci, trafike i slična prodajna mjesta. Slična je situacija i sa suvenirnicama, osobito u priobalju, koje ljeti ne smiju raditi nedjeljom, dok hotelske suvenirnice posluju bez ograničenja i sve dopuštene radne nedjelje koriste upravo tijekom turističke sezone. U istoj su se situaciji našle i brojne druge trgovačke i proizvodne djelatnosti, poput trgovina vezanih uz groblja, crkve i svetišta, kojima je nedjelja glavni dan poslovanja.
Kao jedna od posljedica zabrane rada nedjeljom navodi se i podatak da je u Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo aktivno 8.894 obrta, odnosno stotinu manje nego u istom razdoblju 2024. godine.
Kad je riječ o definiciji obiteljskog obrta, još se čekaju precizne smjernice hoće li se ona odnositi isključivo na male trgovine u kojima rade supružnici i njihova djeca ili će ukidanje zabrane vrijediti i za one koji zapošljavaju druge radnike, pri čemu će važnu ulogu imati i veličina trgovine te opseg poslovanja.
