By Službeni početak zime nastupa danas, 21. prosinca, u 16 sati i 3 minute, kada započinje zimski solsticij ili suncostaj. U tom točno određenom trenutku stanovnici sjeverne hemisfere ulaze u zimu, dok na južnoj hemisferi u isto vrijeme počinje ljeto.
Zimski solsticij označava trenutak kada je Sjeverni pol najviše nagnut od Sunca, što za posljedicu ima najkraći dan i najdužu noć u godini. Iako se često doživljava kao cijeli dan, solsticij je zapravo vrlo kratak astronomski trenutak, ali s dugotrajnim učincima na duljinu dana i noći. Drevne kulture diljem svijeta ovaj su događaj smatrale simbolom preokreta i ponovnog rađanja svjetlosti.
Unatoč raširenom mišljenju, zimske temperature nisu posljedica veće udaljenosti Zemlje od Sunca. Naprotiv, Zemlja se u razdoblju nakon zimskog solsticija približava Suncu i početkom siječnja nalazi se u točki poznatoj kao perihel.
Glavni uzrok zime leži u nagibu Zemljine osi od približno 23,5 stupnjeva, zbog čega sunčeve zrake tijekom zime padaju pod oštrijim kutom, donose manje topline i kraće dane.
Tijekom zimskog solsticija Sunce se kreće najnižom putanjom po nebu, izlazi i zalazi na svojim najjužnijim točkama na horizontu, a u podne doseže najnižu visinu u godini. Zbog toga sjene u ovom razdoblju postaju najduže.
Iako je 21. prosinca dan s najmanje dnevnog svjetla, on istovremeno označava početak promjene. Nakon solsticija dani postupno postaju sve dulji — isprva tek za nekoliko sekundi, a zatim sve brže kako se približava proljetna ravnodnevica. Razlika između najkraćeg zimskog i najduljeg ljetnog dana iznosi gotovo devet sati.
Astronomska zima trajat će do petka, 20. ožujka 2026. godine, kada u 15 sati i 46 minuta započinje proljeće. Ukupno trajanje ove zime iznosit će 88 dana, 23 sata i 42 minute.
