By Jabuka je kraljica voća. Tako je često nazivamo. Najčešće se konzumira sirova, a rado je jedemo i u raznim kolačima, poput omiljene štrudle od jabuka. Upravo zato je vijest koju je objavio PAN (Pesticide Action Network) odjeknula poput bombe diljem Europe.
Prema njihovom istraživanju, u trinaest europskih zemalja – uključujući i Hrvatsku – analizirane jabuke sadržavale su ostatke pesticida. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da su u svim uzorcima pronađeni pesticidi, među njima i oni zabranjeni te izrazito opasni za ljudsko zdravlje, piše Slobodna Dalmacija.
Posebnu težinu ovoj temi daje podatak da su jabuke čest sastojak dječje hrane, dok su upravo djeca najosjetljivija skupina kada je riječ o štetnom djelovanju pesticida u prehrani.
Jabuka je voćna kultura koja se tijekom godine tretira pesticidima i do deset puta, što rezultira visokom razinom ostataka kemikalija – često i onih nedozvoljenih. Među pronađenim tvarima ističu se Captan, Fludioxonil, Pirimicarb i Acetamiprid, pesticidi poznati po svom neurotoksičnom i potencijalno kancerogenom djelovanju.
Prema rezultatima istraživanja, Hrvatska se nalazi među zemljama s najvećom količinom pesticida u jabukama, uz Njemačku, Češku, Luksemburg i Poljsku – zemlju iz koje se u Hrvatsku uvozi najveća količina jabuka.
U sklopu istraživanja analizirano je 59 uzoraka jabuka iz 13 europskih zemalja. Rezultati su alarmantni: gotovo 85% konvencionalno proizvedenih jabuka bilo je kontaminirano koktelima pesticida. Iako zakonski okvir predviđa određene kontrole, Europska unija još uvijek ne procjenjuje stvarnu toksičnost istodobne izloženosti kombinacijama pesticida, zbog čega javnost često nema jasnu sliku o stvarnim rizicima svakodnevne prehrane.
Samo 7% testiranih jabuka bilo je potpuno bez ostataka pesticida, dok je čak 64% uzoraka sadržavalo barem jedan PFAS pesticid. Dodatno zabrinjava podatak da je 36% jabuka sadržavalo neurotoksične tvari.
Ovi rezultati jasno ukazuju na raširenu i gotovo sustavnu kontaminaciju koja ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost hrane u Europi – i hitno zahtijeva strože kontrole, veću transparentnost i bolju zaštitu potrošača.
Sve hrvatske jabuke obuhvaćene istraživanjem sadržavale su neurotoksične pesticide i PFAS spojeve, uključujući fludioksonil – endokrini disruptor koji je, prema stručnjacima, trebao biti zabranjen u Europskoj uniji. Nijedan analizirani uzorak nije zadovoljio sigurnosne kriterije za dojenčad, budući da su svi sadržavali ostatke pesticida iznad granice kvantifikacije.
Ovi rezultati jasno pokazuju da postojeće zakonodavstvo ne pruža dovoljnu razinu zaštite zdravlja građana, osobito djece, te da je nužna stroža – a ne slabija – kontrola uporabe pesticida u poljoprivredi.Na ozbiljnost problema upozorio je i Martin Dermine, izvršni direktor PAN ”
Europe, istaknuvši da su djeca najugroženija skupina.
– Mladi roditelji često nisu svjesni da hranjenje djece svježim, konvencionalno uzgojenim voćem ili povrćem može povećati izloženost pesticidima i do 600 puta više u odnosu na dopuštene razine za prerađenu dječju hranu. Vlasti imaju odgovornost informirati građane i aktivno promovirati organsku hranu – poručio je Dermine.
Njegove riječi dodatno naglašavaju koliko su znanje i pravodobna informiranost ključni – jer samo educirani roditelji mogu donositi odluke koje doista štite zdravlje svoje djece.
– Najsigurniji način je konzumirati jabuke proizvedene bez upotrebe sintetičkih pesticida. Ostaci pesticida na površini voća mogu se ukloniti guljenjem, ali time se uklanjaju i korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i antioksidansa. No, ostaci pesticida se nalaze i u voću, ne samo na površini, njih nije moguće ukloniti – ističe Natalija Svrtan iz udruge “Zemljane staze”.
U Hrvatskoj i Europskoj uniji nadzor nad ostacima pesticida u hrani formalno provodi više institucija. Ministarstvo poljoprivrede zaduženo je za redovne inspekcije i uzorkovanja, dok Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provodi laboratorijske analize ostataka pesticida. Sanitarna inspekcija kontrolira proizvode na tržnicama i u trgovinama, a na razini Europske unije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi godišnja testiranja hrane i objavljuje izvješća o stanju sigurnosti prehrambenog lanca.
Unatoč postojanju regulative, sustav nadzora pokazuje ozbiljne manjkavosti. Značajan dio hrane prolazi “ispod radara”, a dodatni problem predstavlja uporaba pesticida čija toksičnost nije u potpunosti istražena ili službeno priznata. Slučaj glifosata posebno je ilustrativan primjer nedostatne zaštite zdravlja građana i okoliša na razini EU, zbog čega su europske institucije suočene s tužbama više nevladinih organizacija.
– Posebnu zabrinutost izazivaju PFAS pesticidi, koji predstavljaju ozbiljan rizik za pitku vodu, dok se njihova prisutnost u okolišu u Hrvatskoj sustavno ne kontrolira. Dodatni, često zanemaren problem je kombinirana izloženost različitim pesticidima, takozvani “koktel-efekt”. Iako se djelovanje pojedinih aktivnih tvari donekle poznaje, učinci njihove istodobne primjene na ljudsko zdravlje ostaju uglavnom neistraženi. Unatoč tome, regulatorna tijela ne zahtijevaju sustavna ispitivanja sinergijskih učinaka pesticida, iako se u praksi često koristi više aktivnih tvari istodobno, naglašava Svrtan.
U takvim okolnostima, za veću sigurnost potrošačima preostaje uglavnom kupnja ili vlastita proizvodnja voća bez upotrebe sintetičkih pesticida. Jabuke kupljene u trgovačkim centrima, ukoliko nisu označene certifikatom koji jamči proizvodnju bez sintetičkih pesticida, vrlo vjerojatno sadrže njihove ostatke. Posebno su problematične sorte koje nisu prilagođene lokalnim klimatskim i zemljopisnim uvjetima, jer se zbog osjetljivosti na bolesti i štetnike često prskaju kalendarski – i više od dvadeset puta godišnje.
Zato stručnjaci preporučuju da se pri osnivanju voćnjaka biraju autohtone sorte prilagođene podneblju i otpornije na štetnike. Već taj prvi korak može značajno smanjiti potrebu za primjenom pesticida i doprinijeti sigurnijoj i održivijoj proizvodnji hrane.
GLAS DOMAĆIH VOĆARA: ‘Naše jabuke prolaze kontrole – što je s uvoznima?‘
Hrvatski proizvođači jabuka s kojima smo razgovarali izražavaju nezadovoljstvo ovakvim istraživanjima, upozoravajući da objava neprovjerenih i paušalnih rezultata dodatno šteti domaćoj poljoprivredi, koja je već godinama na rubu kolapsa. Ističu kako se površine pod jabukama sustavno smanjuju te da je samo pitanje vremena kada će Hrvatska postati u potpunosti ovisna o uvozu jabuka.
– Povodom izjava koje su se pojavile u javnosti, a u kojima se navodi da se u većini europskih, a posebno hrvatskih jabuka nalazi “veliki koktel pesticida i neurotoksina”, smatramo važnim javnosti prenijeti činjenično i stručno utemeljene informacije – ističe predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
Prije svega, hrvatske jabuke koje se stavljaju na tržište prolaze stroge kontrole u skladu s europskim zakonodavstvom koje ima izuzetno kompleksne i u cijelom svijetu najrigoroznije kontrole i standarde zdravstvene ispravnosti hrane uopće, što zasigurno razlikuje i jabuku koja dolazi na hrvatsko tržište iz trećih zemalja koja nije prošla “europske” kontrole. Svaka aktivna tvar u sredstvima za zaštitu bilja ima jasno propisane maksimalno dopuštene razine (MRL), a službeni nadzori redovito potvrđuju da su rezidue u domaćim jabukama unutar zakonom dopuštenih i sigurnih granica.
Važno je naglasiti da pojam “koktel pesticida” nije regulatorni niti znanstveni termin, već opisni izraz koji može stvoriti dojam opasnosti i ondje gdje ona nije potvrđena analizama. Prisutnost više tvari u tragovima ne znači automatski i zdravstveni rizik – upravo zato EU sustav procjene rizika uzima u obzir doze, način djelovanja i kumulativni učinak, a ne samo broj detektiranih spojeva.
Za voće, uključujući jabuke, Europska unija stalno provodi monitoring i znanstveno prikupljanje podataka, upravo kako bi se odluke temeljile na dokazima, a ne na pretpostavkama. Hrvatski voćari u tome aktivno sudjeluju i podržavaju transparentnost mjerenja.
Posebno želimo istaknuti da jabuke, prema dostupnim podacima europskih agencija, nisu značajan izvor PFAS-a u prehrani, osobito u usporedbi s nekim drugim skupinama hrane.
Smatramo da ovakve nekompleksne analize moraju biti odgovorne, utemeljene na znanosti i bez neopravdanog zastrašivanja potrošača. Naime, generalizirane tvrdnje da je “većina hrvatskih jabuka” opasna ne štete samo proizvođačima jabuka nego i povjerenju građana u domaću hranu i domaću jabuku.
Hrvatski voćari su uvijek otvoreni za suradnju sa stručnom i civilnom javnošću, uključujući i organizacije poput “Zelena akcija”, ali uz zajednički cilj: točno informirati javnost, a ne stvarati strah, iznositi podatke bez generalizacija koje mogu nepotrebno uznemiriti građane i nanijeti štetu domaćoj proizvodnji. Hrvatski voćari svjesni su svoje dvostruke odgovornosti: s jedne strane očuvanje domaće proizvodnje voća, a isto tako i zdravlja potrošača jer se jedino tako može opstati i zadržati povjerenje potrošača. U tom smislu u Hrvatskoj je uveden i sustav kvalitete pod oznakom “Dokazana kvaliteta” koji je u određenom smislu nadstandard kvalitete i zdravstvene ispravnosti a kojeg se u svojoj proizvodnji pridržava većina tržišno orijentiranih proizvođača jabuka u Hrvatskoj.
Sva sredstva i postupci koji se koriste u proizvodnji jabuka u Hrvatskoj provode se isključivo u okviru važećih europskih propisa, uz stalno smanjivanje rizika, precizniju primjenu i zamjenu starijih aktivnih tvari sigurnijim rješenjima.
Kada se u javnosti govori o “koktelu pesticida” ili “neurotoksinima”, važno je razlikovati emocionalne poruke od znanstveno utemeljenih procjena rizika. Europski sustav sigurnosti hrane, koji provode i hrvatski voćari, ne temelji se na dojmu, nego na mjerenjima, dozama i procjeni kumulativnog učinka, uz vrlo stroge granice koje su postavljene s velikom sigurnosnom rezervom.
Naglašavamo da je očuvanje domaće proizvodnje ujedno i interes potrošača: lokalna jabuka koja je izuzetno kontrolirana u proizvodnji znači kraći lanac opskrbe, veću sljedivost, stroži nadzor i manju ovisnost o uvozu iz sustava nad kojima nemamo isti stupanj kontrole.
Konačan cilj nam je zajednički: sigurna hrana, zaštićen potrošač i održiva hrvatska proizvodnja jabuka, zaključuje predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.
Ni vodom, ni sodom, ni octom: pesticidi ostaju ispod kore
U potrazi za odgovorima na pitanja koja sve češće muče potrošače, o pesticidima u jabukama Slobodna Dalmacija razgovarala je sa stručnjakom za hranu, dr. Valerijem Vrčekom. Pitali smo ga koliko su jabuke doista opterećene pesticidima, kako ih pravilno konzumirati te što potrošači realno mogu učiniti kako bi smanjili rizik po zdravlje.
Kažu da su jabuke među voćem koje se najviše prska i da su najopterećenije pesticidima. Kako, po vašem mišljenju, ispravno pojesti jabuku?
– Uglavnom svaka biljka koja se pretvara u monokulturu, plantažu i intenzivni prinos po hektaru sadrži pesticide. Jabuke tu nisu iznimka. Za voće, pa tako i za jabuke, vrijedi jednostavno pravilo: bolje je jesti organsko nego konvencionalno, a bolje je jesti konvencionalno nego ne jesti ništa. Korist od konzumacije jabuke veća je od štete koju uzrokuju tragovi pesticida.
Može li se jabuka pranjem – pod vodom, u sodi bikarboni ili octu – očistiti od pesticida opasnih za ljudsko zdravlje?
– Ako govorimo o pesticidima koji su se nataložili na kori, da – jabuka se može oprati, i to običnom vodom. Ako govorimo o pesticidima koji su ispod kore, tu nema pomoći. U prvom slučaju jabuku čak ne morate ni prati – jednostavno je ogulite. U drugom slučaju vrijedi ono pravilo koje smo već naveli: bolje jesti jabuku s pesticidima nego je uopće ne jesti.
Postoje li pesticidi koji prodiru u cijelu biljku?
– Neki pesticidi, poput glifosata, ulaze u sve dijelove biljke – u list, plod i stabljiku. Biljka je doslovno impregnirana glifosatom i ne postoji metoda kemijskog čišćenja. Glifosat je, uvjetno rečeno, prehrambeni aditiv voća i povrća – nema nikakvu nutritivnu vrijednost, ali ima mjerljiv rizik za zdravlje.
Tko uopće kontrolira kvalitetu jabuka i drugog voća i povrća kada je riječ o prisutnosti pesticida?
– To je posao istraživačkog novinarstva. Jedino u što možete biti sigurni jest da su kontrole nasumične, stihijske, povremene i nedovoljne. Zar doista mislite da tone jabuka i drugog jestivog bilja u trgovačkim centrima prolaze kroz nekakve skenere kvalitete i čistoće? Tko bi to platio? Mjerodavne institucije nemaju ni vremena, ni opreme, ni ljudi za masovne detektivske protokole.
Koliko su potrošači sigurni kada u trgovačkim centrima ili na tržnicama kupuju jabuke?
– Nema kupovine bez rizika. Plodovi se beru zeleni, tijekom transporta se tresu – to je takozvana “shaken food” hrana – u skladištima se zalijevaju kemikalijama protiv štetnika i prirodnog truljenja, a komotni potrošač pristao je na takva pravila igre. Ipak, neka mala rješenja postoje. Dok je u trgovačkim centrima voće i povrće bez identiteta, pa kupci prevrću plodove tražeći “najzdraviji”, na tržnicama je još uvijek moguće pronaći vlasnika hrane – čovjeka koji je posadio ono što vam prodaje. Lijepo je znati, pa čak i posjetiti, polje na kojem raste dio vašeg ručka. Takve tržnice treba sačuvati i zaštititi, primjerice uklanjanjem onih koji ne prodaju vlastite proizvode.
Kako zaključuje dr. Vrček, pesticidi u jabukama samo su dio mnogo šire priče – priče o našem odnosu prema hrani i duboko ukorijenjenoj nekulturi prehrane, piše Slobodna Dalmacija.
