Inicijativa žrtava azbesta Ploče uputila je javnosti priopćenje u kojem upozorava na, kako navode, nejednake kriterije pri isplati odšteta bivšim radnicima tvornice Plobest i njihovim obiteljima. Pozivajući se na dokumentaciju Ministarstva zdravstva, članovi Inicijative tvrde da su brojni oboljeli radnici i nasljednici preminulih ostali bez naknade zbog administrativnih rokova i zakonskih uvjeta, dok istodobno otvaraju pitanja o dosadašnjem sustavu isplata. Zatražili su promjene zakonskih kriterija, a slučaj su prijavili i europskim institucijama.
U nastavku prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti.
Institucionalni pokušaj razbijanja Inicijative: Ministarstvo zdravstva administrativnim manevrom želi podijeliti radnike Ploča
Dok stara udruga šuti, nova Inicijativa živućih oboljelih radnika i obitelji umrlih bez proračuna i odvjetnika razotkriva kaos; vapaj za pomoć stigao i iz solinskog Solinita.
ZAGREB / PLOČE — Inicijativa živućih oboljelih radnika od azbesta i obitelji umrlih radnika Ploče, koja čvrsto okuplja preko 100 obitelji, službeno je uputila oštar prigovor Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske te pokrenula postupak pred Europskom komisijom u Bruxellesu. Službena dokumentacija i podaci s terena razotkrivaju jasnu strategiju administrativnog razbijanja jedinstvenog bloka prevarenih radnika bivše tvornice Plobest d.d. Svi članovi Inicijative osobno su potpisali ove zahtjeve svojim OIB-ima, poručujući da neće dopustiti da ih država podijeli.
Bilo je to vrijeme Domovinskog rata: Iz pogona na prvu crtu bojišnice
Predstavnici Inicijative s posebnim ogorčenjem podsjećaju na povijesni kontekst koji nadležna ministarstva namjerno prešućuju. Godine 1991., kada je započeo Domovinski rat, ogroman broj radnika Plobesta d.d. ostavio je svoje alate i strojeve te dragovoljno otišao na prvu crtu bojišnice braniti suverenitet Republike Hrvatske. Ti su ljudi riskirali živote u ratu, da bi se nakon njegova završetka vratili u pogone i nastavili raditi u po život opasnim uvjetima s azbestom. Danas, trideset i pet godina kasnije, ta ista država za koju su krvarili, teško oboljele hrvatske branitelje i obitelji njihovih preminulih suboraca hladnokrvno briše s popisa i odbija na samrti zbog administrativnih rokova.
Samoinicijativna borba bez proračuna i odvjetnika
Cijeli proces odvija se isključivo na volonterskoj bazi. Unutar Inicijative nitko nije plaćen niti prima novac, a sav mukotrpan rad na terenu, obilaženje starih i bolesnih te prikupljanje dokaza obavljaju sami, samoinicijativno i bez podrške skupih odvjetničkih ureda, isključivo uz konzultacije s pojedinim stručnim pravnim osobama.
Koliko je ovaj problem dubok, dokazuje i činjenica da su Inicijativi stigli brojni pozivi oboljelih radnika iz tvornice Solinit u Solinu, koji su prepoznali istu nepravdu. Nažalost, zbog iznimno malog broja volontera koji bez ikakvih financijskih sredstava pokrivaju teren, Inicijativa fizički nije imala resurse prihvatiti i integrirati radnike Solinita u ovaj val prijava, što jasno pokazuje da je stvarni broj zakinutih obitelji u Dalmaciji znatno veći od službenih evidencija.
Strategija podjele: Administrativno micanje 42 obitelji
U službenom očitovanju Ministarstva zdravstva od 30. rujna 2026. godine, koje potpisuje ministrica doc. dr. sc. Irena Hrstić, potvrđeno je da je Povjerenstvo u ovom sazivu negativno riješilo 42 odštetna zahtjeva, i to pod izgovorom proteka zakonom propisanog roka.
U Inicijativi naglašavaju kako je riječ o namjernom pokušaju komadanja i slabljenja njihova zajedničkog pritiska. Selektivnim eliminiranjem prvih 42 ljudi kroz birokratske rokove, administracija pokušava postupno izbrisati cijelu skupinu. Iz Inicijative upozoravaju da su azbestoza, mezoteliom i karcinom pluća teške bolesti s latencijom i do 40 godina, te da je odbijanje oboljelih zbog proizvoljnih administrativnih rokova pravno neodrživo.
Zakonski paradoksi i zakidanje nasljednika branitelja
Dokumentacija poslana Saboru razotkriva jasan zakonski paradoks koji najviše pogađa radnike iz Hrvatske, ali i desetak pogođenih obitelji iz susjedne Hercegovine:
- Prvo, prema medicinskom Pravilniku, za priznavanje profesionalne bolesti dovoljno je svega šest mjeseci izloženosti azbestu.
- Drugo, s druge strane, Zakon o obeštećenju radnika Plobest d.d. uvjetuje isplatu naknade s čak pet godina radnog staža. Radnici s 10, pa čak i 20 godina staža i teškim profesionalnim oboljenjima ostali su bez eura odštete, dok su pojedinci dobivali dvostruke ili trostruke naknade.
- Treće, zbog sporosti upravnih postupaka radnici umiru čekajući rješenja, čime država, pozivajući se na članak 9. stavak 2. Zakona, sustavno zakida njihovu djecu i nasljednike jer se naknada ne nasljeđuje ako nije bila pravomoćno priznata za života.
U sklopu ovog administrativnog kaosa, desetak obitelji iz Hercegovine koje su desetljećima radile u pogonima u Pločama suočava se s dodatnim šikaniranjem. Njihovi se zahtjevi odbijaju uz birokratsko obrazloženje da je rad ostvaren u vrijeme Jugoslavije, što izravno prkosi temeljnim načelima Europske unije o nediskriminaciju.
Sumnje u lažiranje nalaza i šutnja stare udruge
Ova situacija otvara i jedno od najtežih pitanja u cijelom slučaju: kako je moguće da su mnogi od tih podobnih primatelja odšteta i dalje živi nakon toliko godina, ako se zna da su azbestoza i pripadajući karcinomi progresivne i terminalne bolesti? U Inicijativi se otvoreno postavlja pitanje: je li ta medicinska dokumentacija na temelju koje su isplaćeni milijuni u stvarnosti uopće bila stvarna i vjerodostojna, ili se radilo o fingiranim nalazima?
Nasuprot novoj Inicijativi koja traži istragu, stara udruga Azbest danas u potpunosti šuti. Iako je ta udruga godinama vodila ove procese i angažirala pravnike, njezin rad je pratio ogroman broj žalbi oštećenih radnika koji su bili duboko nezadovoljni načinom vođenja postupaka. Članovi koji su godinama uredno plaćali članarine, tadašnjih 400 kuna, bili su sustavno držani u informativnom mraku, bez ikakvih jasnih podataka.
Šifrirani transporti i iznuda na kućnom pragu
Dokazi s terena uključuju i svjedočanstva bivših vozača koji potvrđuju sumnjive transporte prema unutrašnjosti Hrvatske pod šifriranim nazivima bomboni i sjekire u razdoblju od 1991. do 2002. godine, kada se s azbestom navodno nije radilo.
Najšokantnija su, pak, svjedočanstva građana iz Ploča, Gradca, Metkovića, Kravice i Vida, koji su potvrdili da su im pojedinci dolazili izravno na kućna vrata nakon isplate državnih odšteta i uzimali postotak novca na ruke, u gotovini i bez ikakvog pokrića. Oštećeni građani danas su o tome progovorili javno i bez ikakvog straha.
Dokumentacija poslana u Sabor i Bruxelles
Službeni odgovori Ministarstva zdravstva i pučke pravobraniteljice, koji dokazuju ovu institucionalnu diskriminaciju, službeno su proslijeđeni Europskoj komisiji u Bruxellesu zbog kršenja EU direktiva 2009/148/EZ i 2023/2668/EU, kao i Povelje o temeljnim pravima EU.
Kompletni spisi dostavljeni su svim ključnim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru: HDZ, SDP, Most, Možemo, DP i nezavisni. Uoči sjednice Sabora, Inicijativa zahtijeva hitan amandman koji će uvesti pravedne kriterije i zaustaviti brisanje i diskriminaciju preko 100 obitelji iz Republike Hrvatske i Hercegovine. Zastupnici imaju povijesnu, moralnu i braniteljsku dužnost zaustaviti ovaj skandal i donijeti pravdu, poručuju iz Inicijative koju u dopisu predstavljaju Robert Veža, Jadranka Medak Vučković, Zlatko Mirko, Damir Vučković.