By Ove su godine u Hrvatskoj prijavljene četiri sumnje na upalu kostiju u male djece zbog BCG cjepiva protiv tuberkuloze. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode zatražila je obustavu primjene cjepiva tog proizvođača dok se ne provede izvanredna kontrola cjepiva, a bugarski državni proizvođač cjepiva Bul Bio odbacio je sumnje u kvalitetu proizvoda. Tvrdi da je u dva slučaja ubrizgana doza deset puta veća od propisane, u još jednom slučaju isključuje povezanost s cjepivom, piše 24sata.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je da nema podataka o pogrešno apliciranoj dozi te da bugarsku tvrdnju treba uzeti s “ozbiljnom rezervom”. Roditeljima je poručila da nema razloga za paniku.
Kako pojašnjava specijalist epidemiologije, primarijus Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ako dijete nema simptome, ne treba ništa poduzimati, koje god da je BCG cjepivo primilo. Ako ima simptome koji bi mogli upućivati na upalu kosti, treba ga odvesti na pregled, također neovisno o tome koje je BCG cjepivo primilo. Cjepivo bebe primaju u rodilištu.
– BCG osteitis uspješno se liječi lijekovima koji se koriste u liječenju tuberkuloze i često ne ostavlja nikakve posljedice. Samo neliječeni osteitis koji traje vrlo dugo može ostaviti strukturna oštećenja. Liječenje djece koja su razvila ovu nuspojavu dobro napreduje i kod njih se očekuje potpuno izlječenje – napominje prim. Kaić.
– Čak ako se ne pojavi niti jedan novi slučaj, smatram da je bila ispravna odluka obustaviti uporabu dok se sve ne istraži – kaže epidemiolog.
Možemo očekivati da će ovaj slučaj s BCG cjepivom dovesti do još većeg nepovjerenja roditelja u cjepiva općenito, koje od pandemije sve više slabi. Prema obveznom programu cijepljenja u Hrvatskoj, cijepi se protiv 11 bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubeole i pneumokokne bolesti. Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi nastala dovoljna količina protutijela. Programom cijepljenja za razdoblje 2025.-2027. godine uvedena su dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za školsku dob.
Podaci HZJZ-a kažu da su obuhvati cijepljenja lani za većinu cjepiva iz programa cijepljenja bili niži nego 2024., ali i ranijih godina. Posebno je zabrinjavajući sve manji broj djece koju prvi put cijepe od ospica, rubeole i zaušnjaka – taj je broj ove godine najniži u zadnjih 30 godina. Pojave li se ospice u gradovima s niskim cijepnim obuhvatima, dogodit će se veće ili manje epidemije. Jedno od 620 zaražene djece mlađe od godinu dana umrijet će od ospica u slučaju epidemije te bolesti jer još nemaju imunitet, upozoravaju stručnjaci.
Za stvaranje kolektivnog imuniteta, zahvaljujući kojem se bolest neće širiti, potrebna je procijepljenost od najmanje 95 posto djece. Taj je postotak, međutim, postignut samo kod cjepiva protiv tuberkuloze, koje bebe primaju u rodilištu. U svim drugim slučajevima procijepljenost je manja, u nekim županijama čak zabrinjavajuće niska. Ospica u Hrvatskoj u zadnjih 25 godina nije bilo samo u pet godina, a jedno je dijete od ospica u tih 25 godina i preminulo, 2004. Najviše je zaraženih, 206, bilo 2015., sve su druge epidemije bile manje. Većina oboljelih u tom razdoblju bili su necijepljeni ili su primili jednu dozu cjepiva.
Najzaraznije su bolesti ospice i hripavac, a ako obuhvat cijepljenja i dalje bude padao, one su najizgledniji “kandidati” za nastanak epidemija. Kako ističe dr. Kaić, najteža trajna oštećenja koja mogu nastati od dječjih zaraznih bolesti su subakutni sklerozirajući panencefalitis, koji može nastati od sedam do deset godina nakon preboljenja ospica, i gotovo uvijek završava smrtnim ishodom. Osim toga, poguban je bulbarni oblik dječje paralize, nakon kojeg pacijenti ne mogu samostalno disati, te rubeolarna embriopatija kao posljedica oštećenja ploda kad se majka zarazi rubeolom u trudnoći.
Djeca su najlošije procijepljena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je, primjerice, 2024. protiv difterije, tetanusa i hripavca primovakcinirano samo 58 posto djece, za razliku od najbolje, Krapinsko-zagorske županije, u kojoj je tu, početnu dozu, primilo gotovo 98 posto djece. Potreban je kolektivni imunitet od najmanje 95 posto imunih da zaraze ne bude.
Na docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i hripavca u cijeloj Hrvatskoj je u 2024. godini bilo manje od 87 posto djece, pritom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 46 posto, a najviše u Virovitičko-podravskoj, gotovo 98 posto. Većinom cjepiva iz redovnog programa cijepljeno je manje djece nego u 2019., godini prije pandemije. Docjepljivanjem protiv ospica, zaušnjaka i rubeole u prvom razredu osnovne škole u 2024. godini postignut je obuhvat od samo 89,4 posto.
Cijepljenje školske djece provode nadležni timovi školske medicine u pravilu tijekom nastave, u školi ili u ambulantama, kad škole po obavijesti školskog liječnika dovode učenike na cijepljenje. Roditelji su obaviješteni o provedbi cijepljenja preko škola i dužni su po svom djetetu poslati iskaznicu imunizacije i, ako postoji, relevantnu medicinsku dokumentaciju.
Roditelji koji odbijaju cijepiti dijete obaveznim cjepivom riskiraju sudsku kaznu od maksimalno 266 eura, no kazne su rijetke i blaže od zakonskog maksimuma. Od 2024. do danas je prijavljeno 55 roditelja, a od 2025. je 19 roditelja prekršajno osuđeno. Sudovi često jednom kaznom obuhvate više cjepiva, koja roditelji, čak i tijekom više godina, odbijaju.
Capak najavio moguće ukidanje BCG cjepiva za tuberkulozu
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je kako je navodna greška u doziranju BCG cjepiva vjerojatno posljedica pogrešnog upisa u europski sustav te je najavio daljnje provjere.
– Provjerili smo te prijave i u njima nije navedeno da je bila napravljena greška pri cijepljenju, da je upotrijebljena deset puta veća doza – rekao je Capak.
U HZJZ-u pretpostavljaju da je pri elektroničkom upisu prijave u europsku bazu nuspojava pogreškom upisano 0,5 umjesto 0,05, zbog čega ispada da je djeci dana deset puta veća doza, pojasnio je. Najavio je da će stručnjaci paralelno razmotriti ukidanje cijepljenja protiv tuberkuloze, prenosi Dalmacija Danas.
