By Uoči početka nove školske godine, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u razgovoru za RTL Danas osvrnuo se na ključne izazove i projekte u hrvatskom školstvu.
Iako se bilježi blagi pad odgoda upisa u prvi razred, ministar je izrazio zabrinutost zbog i dalje visokog postotka djece koja u školu kreću godinu dana kasnije, a kao jednog od glavnih krivaca istaknuo je pretjeranu izloženost ekranima. Istovremeno, najavio je ogromna ulaganja u školsku infrastrukturu s ciljem prelaska na jednosmjensku nastavu do kraja desetljeća.
Na početku razgovora, ministar Fuchs potvrdio je kako je ove godine zabilježeno oko tri posto manje zahtjeva za odgodom upisa u prvi razred. Ipak, upozorio je da je ukupan broj i dalje zabrinjavajuće visok.
“Još uvijek je to skoro 9,8 posto, što je i dalje poprilično visok postotak onih koji ustvari odgađaju početak upisa”, izjavio je Fuchs. Na pitanje čija je zadnja, roditelja ili stručnjaka, ministar je jasan: konačnu odluku mora potpisati stručnjak. Međutim, priznao je kako roditeljski pritisak često igra veliku ulogu.
“Znate, kad roditelji razgovaraju sa stručnjacima, nijedno dijete nije samo na pregledu, nego skupa s roditeljima, onda se vjerojatno u konačnici nađe neki konsenzus. Ima ih dosta koji inzistiraju”, pojasnio je ministar te poručio roditeljima da odgoda nije uvijek najbolja solucija za dijete.
‘Djeca vrte prstom umjesto da crtaju’
Kao jedan od glavnih razloga za nespremnost djece za školu, Fuchs je istaknuo negativan utjecaj modernih tehnologija. Prema mišljenju stručnjaka s kojima se konzultirao, prekomjerno korištenje mobitela i ekrana izravno utječe na razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti djece.
“Tu sigurno imamo određeni utjecaj upravo ovih mobitela i ekrana. Djeca koja jako puno vremena provode gledajući sadržaje, vrteći prstom umjesto da crtaju, da se igraju loptom, fizički stvaraju… nisu dovoljno spremni”, naglasio je Fuchs.
U tom kontekstu, spomenuo je i zabranu korištenja mobitela koja je uvedena u škole tijekom prošlog polugodišta. Prve povratne informacije s terena su, prema njegovim riječima, iznimno pozitivne.
“Ono što čujemo od ravnatelja i učitelja su pozitivni efekti. Kažu da je atmosfera u školi drugačija, da djeca više komuniciraju, više razgovaraju, više trče uokolo nego što su to radili prije”, otkrio je ministar.
Milijardu i 200 milijuna eura za jednosmjensku nastavu
Jedan od najvećih projekata Ministarstva jest potpuni prelazak na jednosmjensku nastavu. Iako prvotni cilj da se to ostvari do 2027. godine neće biti ispunjen, ministar je optimističan da će većina škola prijeći na novi sustav do 2030. godine.
“Čitava ova reforma u ovom dijelu je negdje oko milijardu i dvjesto milijuna eura. Jako puno novca”, istaknuo je Fuchs. Tim sredstvima planira se izgradnja više od dvije i pol tisuće novih učionica, a svaka škola dobit će i vlastitu sportsku dvoranu. Ipak, realizacija na terenu ne ide željenom brzinom. “Imamo slučajeve, i nisu toliko rijetki, da čekamo već dvije godine da krenu radovi”, priznao je.
Za kraj, ministar je svim učenicima poželio uspješnu novu školsku godinu. “Neka im ‘Six Seven’ školska godina bude zanimljivija, uzbudljivija i ljepša. Neka uče, neka pitaju nastavnike. Škola ne smije biti samo slušanje, nego komunikacija”, poručio je.
Na pitanje po čemu bi volio da ga pamte, odgovorio je bez zadrške: “Volio bih da me pamte po načinu na koji smo rješavali krizu… i da smo bili de facto jedina zemlja koja nije imala zatvorene škole za vrijeme COVID-a.”
