By Ovih dana opet se događaju ‘bliski‘ i neželjeni susreti s divljim svinjama. Štete na vozilima su najčešće velike – u jednom zabilježenom slučaju čak 6.000 eura!
– Vozio sam onim dugačkim pravcem u Dolima, vraćao sam se iz Primorja, a uvijek vozim s dodatnim oprezom, svjestan da mi se ovakvo nešto moglo dogoditi. Vepar mi je izletio pred auto u takvoj brzini da sam stigao samo skinuti nogu s gasa na kočnicu, a udar je bio neizbježan – sjeća se nemilog događaja Zoran Stanković. Njemu se, hvala Bogu, nije ništa grubo dogodilo, ali automobil je pretrpio veliku štetu od čak 6.000 eura, piše Dubrovački vjesnik.
Pravne ‘cake‘
– Imao sam sreću što je 30-tak metara iza mene vozila policija, pa su mi pomogli, upalili upozoravajuća svjetla, usmjerili promet da ne bi netko drugi nastradao – sjeća se Zoran, koji je još bio u šoku od doživljenog sudara.
– Imao sam kasko osiguranje koje mi je pokrilo tu štetu na novom autu, 8 mjeseci starom. Popravak je koštao petinu njegove vrijednosti. Svjestan sam opasnosti od divljači na cesti već godinama, ali potpuno svjesni postanete tek kad vam se to dogodi – kazuje Zoran.
– Neki moji prijatelji i kolege to ne doživljaju tako ozbiljnim, dosta njih vozi brzo. Valjda misle ‘ma to se događa drugima‘, ali volio bih da ovakve stvari ozbiljno shvate. Divljač se namnožila, a divlja svinja je invazivna vrsta koja traži nova staništa i prestala se strašiti i auta i buke i svjetla – govori Zoran Stanković. – Slobodno šeću između kuća, viđaju se već i na Nuncijati. Aktivni su najviše noću, kad je najveća opasnost.
– Lovački savez u nekim situacijama pokriva te štete, ali ima situacija kad vam ni to neće pomoći. Slučajno sam to saznao nakon što se dogodilo meni. Recimo, u ovom slučaju koji se dogodio meni vepar je ostao mrtav. Došao je lovac iz Lovačkog društva, obilježio ga trakom, slikao ga, napravio zapisnik. Ali da je vepar preživio i pobjegao, teško da biste dobili odštetu. Bio je slučaj isto u Dolima, gdje je jedna gospođa naletjela na vepra i to u ranim jutarnjim satima, za dana, a vepar je pobjegao. Ako imaš kasko, pokrit će ti štetu, ako nemaš, plati sam – spominje neke pravne ‘cake‘ naš sugovornik.
Tu su i druga iskustva susreta s divljači, također neugodna:
– Vozio sam noću, išao sam iz Splita i bio već poprilično umoran kad sam u Brsečinama, u onom mraku i na dijelu ceste gdje nema javne rasvjete, udario u nešto što mi je razvalilo branik – govori sugovornik Dubrovačkog, kojemu se neželjeni susret s divljom svinjom dogodio prije dvije godine.
– Prvo sam pomislio da je neki odron u pitanju i da sam udario u ogroman kamen, tako je to izgledalo. A u pitanju je bila divlja svinja! Vi ne biste vjerovali kakav je to udar! Čuo sam prije priče, ali dok se nisam uvjerio, nisam zapravo ni vjerovao da ti tako može ‘srediti‘ auto. Sreća u nesreći je bila da sam vozio 60 na sat, jer da je bilo brže, tko zna što bi bilo sa mnom – kaže.
Dobra je vijest da će vam štetu na vozilu najvjerojatnije nadoknaditi država, iako ćete se, kako kažu svjedoci, načekati da vam novci sjednu na račun. Ali postoji, naravno, procedura. Ako vozeći nekom od cesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji naletite na divlju svinju, čaglja, jazavca ili drugu divlju životinju i nastane šteta na vozilu, najprije trebate nazvati policiju. Oštećenici se više ne moraju sami obraćati Hrvatskom lovačkom savezu jer će to učiniti policijski službenik, kaže nam Matko Knežić, predsjednik Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije i jedan od dopredsjednika Hrvatskog lovačkog saveza:
– Kome se, ne daj Bože, dogodi sudar, policija zove lovnika da dođe na lice mjesta i poslika događaj. Te se fotografije prilažu zahtjevu za nadoknadu štete u Hrvatskom lovačkom savezu u Zagrebu koju podnosi oštećenik – ističe.
– To su novci koje Hrvatskom lovačkom savezu daje Ministarstvo poljoprivrede, a komisija pregleda cijelo stanje, zapisnik od policije i u velikom postotku šteta bude nadoknađena. Malo bude problem ako se ne nađe divljač jer se ljudi bave sa svačim. Ljudi udare u divljač u Hercegovini gdje se ne plaća šteta, i onda dođu ovdje i kažu ‘tu sam naletio, udrio sam je, a ona je pobjegla‘ – kazuje Matko Knežić.
– Ljudi se bave sa svim i svačim, prema tome, ‘no body, no crime‘ – malo je karikirao naš sugovornik.
Mi smo ‘na konju‘
Na pitanje postoji li doba u godini kad su migracije divljih svinja pojačane pa se treba i više pripaziti u prometu, Knežić odgovara:
– Uvijek to čine jer su u potrazi za hranom, nema nekog godišnjeg termina. Na mjestima gdje su njihovi prijelazi česti, postoje prometni znakovi upozorenja koje smo postavili u suradnji s Hrvatskim cestama. Tu treba usporeno voziti, a malo tko to čini. To je problem u cijeloj Hrvatskoj, još smo mi na rubu događaja! – naglašava.
– Bilježimo najmanje naleta na divljač. Da vidite u sjevernoj Hrvatskoj, ili u Istri, oni godišnje imaju više od 900 naleta na divljač. U nas je ta službena brojka oko 15. Mi smo tu ‘na konju‘ što se toga tiče. Ljudi bi se trebali držati znakova upozorenja i sporije voziti, pa je i potencijalna šteta manja – ističe predsjednik Lovačkog saveza Dubrovačko-neretvanske županije.
Udar vozilom u divlju svinju je uistinu strašan:
– To je krupna divljač, nije to nikakvo čudo. Masivna je, ima puno kila, a opasna je ako ima mlade i osjeti da su oni ugroženi. Vepar je opasan kad je ranjen, a oni, kao i svaka druga divljač, izbjegava čovjeka – zaključio je Matko Knežić.
