IzdvojenoPolitika i gospodarstvo

Gradovi i općine uskoro će i sami moći graditi stanove za svoje sugrađane

0

Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija mogli bi po novom zakonu o priuštivom stanovanju, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, dodatno ojačati već postojeće programe izgradnje stanova za građane po cijenama nižim od tržišnih, piše portal Juginfo.hr

Dubrovnik je, naime, već prvi grad u Hrvatskoj koji je razvio vlastiti model sustavne stambene politike pod nazivom “Dubrovačka stanogradnja”, a za te poslove postoji i Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika. Do sada je kroz programe priuštivog stanovanja stambeno zbrinuto više od 90 obitelji, a u tijeku su i novi projekti u Solitudu. Novi zakon taj model uzima kao temelj i omogućuje mu širi okvir i državno sufinanciranje.

Zakon uvodi mogućnost da gradovi, općine i županije osnivaju javne ustanove za priuštivo stanovanje koje mogu graditi zgrade, pribavljati stanove i njima upravljati. Više manjih općina može zajedno osnovati jednu zajedničku ustanovu, a ako grad ili županija već imaju lokalnu ili regionalnu razvojnu agenciju, ona može preuzeti sve te poslove bez osnivanja nove ustanove.

Poticaji za gradnju su značajni. Grad ili županija koji grade priuštive stanove ne plaćaju komunalni doprinos ni naknadu za promjenu namjene zemljišta. Ako se zgrada gradi na zemljištu u vlasništvu grada ili županije, to se zemljište ustupa bez naknade. Ako ustanova ispuni propisane uvjete, APN joj je obvezan periodički doznačivati sredstva iz državnog proračuna prema napretku gradnje.

Najmanje polovica stanova u svakoj takvoj zgradi mora biti namijenjena priuštivom najmu, a u manjim zgradama do deset stanova svi stanovi idu u najam. Za stanare starije od 65 godina zakon predviđa posebne zgrade u kojima su svi stanovi za najam, uz obvezu dobre prometne i zdravstvene povezanosti.

Pravo na priuštivi najam imat će građani koji nemaju vlastitu odgovarajuću nekretninu, a čiji prihodi ne prelaze 2,5 regionalne medijalne neto plaće za DNŽ. Kao orijentir, prosječna neto plaća u DNŽ-u iznosi oko 1.354 eura. Zakon koristi medijalnu koja je niža, pa će stvarni pragovi biti nešto skromniji, no ilustrativno: za samca bi gornja granica prihoda bila oko 3.385 eura, za par oko 4.062 eura, a za obitelj s jednim djetetom oko 4.739 eura. Najamnina bi se izračunavala prema prihodima stanara, do 30 posto neto primanja obitelji umanjenih za režije i troškove održavanja, ali ne manje od 2 eura po četvornom metru.

Zakon još mora proći glasanje u Hrvatskom saboru. Gradovi i općine u DNŽ-u koji bi htjeli pokrenuti vlastite programe morali bi izraditi lokalne programe priuštivog stanovanja i dostaviti ih Ministarstvu do 31. srpnja za sljedeću godinu, piše Juginfo.hr