By Vrgorac se sprema za jednu od boljih berbi jagoda, jer nedavne kiše, zasad, nisu ugrozile nasade. Malobrojni uzgajivači u berbu će, kao i svake godine pozvati rodbinu i prijatelje, kažu optimistični stanovnici vrgoračkog kraja. Čuli su nešto o poplavama u Španjolskoj koje su ugrozile nasade pa će možda uvoz biti manji, ali cijenu će kao i uvijek diktirati tržište, a slaba kupovna moć vjerojatno će prevagnuti.
“Situacija je dobra, čak bi ove godine mogla biti i nešto kvalitetnija jagoda, klima se promijenila, ali za nas u pozitivnom smislu. Plastenici su zaštitili jagode od kiša i sad je vrijeme jako povoljno, razlika između noćne i dnevne temperature je manja i nema opasnosti od mraza”, rekao je u razgovoru za Agroklub.com novi stari predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Berislav Govorko.
Radna snaga uvijek je bila problem
U mjestu Orah odakle je krenula pomama za jagodama, pa su se proširile i na druga mjesta u vrgoračkoj općini, parcele su rascjepkane i gotovo da nema proizvođača mlađeg od 40 godina.
Mate Erceg bliži se četvrtom desetljeću, ali od jagoda ne odustaje. “Proizvodio je pokojni djed, otac, sad i ja”, reći će, dodajući kako je to posebna priča i tradicija se mora nastaviti.
Ove godine za mjericu koriste zelenu ambalažu s otisnutim logotipom i nadaju se da će se tako istaknuti u odnosu na konkurenciju. Iako se lani pričalo da neće imati dovoljno količina kako bi tvornica preuzela narudžbu za ambalažu, to su, kaže Berislav Govorko, samo bili organizacijski problemi. Koliko je zapravo proizvođača i zemljišta pod nasadima, trenutno ne može točno reći, jer kako kaže: “Radimo konačno popisivanje proizvođača, sadnica, površina i onda ćemo moći reći koliko nas je stvarno”.
No činjenica je da je broj proizvođača već nekoliko godina u padu i da nije lako naći berače.
“A gledajte, otkad sadim, sad već 40 godina uvijek je radna snaga bila problem. Ostarilo je stanovništvo, mladih ljudi nema, mi se stariji mučimo zajedno i smanjila se količina prema procjenama koliko to možemo odraditi”, objašnjava Govorko.
U tri godine s 58 pali na 20 proizvođača
Situacija nije nešto bolja niti u Gradu Zagrebu gdje se broj obiteljskih gospodarstava koja se bave uzgojem jagoda smanjio s pedeset i osam otprije tri godine na sadašnjih dvadeset. Kod njih je razlog i previsoka cijena štandova koji su mnogim uzgajivačima bili prilika za prodaju nakon primarnog posla. Smanjeni broj štandova i previsoke cijene najma, među glavnim su razlozima pada broja uzgajivača.
“Otkako je Grad Zagreb prije tri godine uveo javni natječaj za najam štandova nama se to više jednostavno ne isplati. Mi bismo se prije među sobom dogovarali i tada je cijena bila oko pet eura po danu, a sada, ovisno o poziciji, štandovi koštaju od 40 do više od 100 eura po danu što je suludo“, objašnjava Davor Jurić, predsjednik udruge uzgajivača jagoda Grada Zagreba dodajući kako su s milijun i pol sadnica prije tri godine pali na 700 do 800 tisuća godišnje. Štandovi su, spominje, ipak mjesta gdje miris jagoda privuče i one koji možda nisu namjeravali taj dan kupiti mjericu za doma.
Samoberba jagoda koju su imali neki OPG-ovi nije dovoljno unosna, jer su to najčešće koristile obitelji s djecom kojima je berba više bila izlet u prirodu, nego kupnja jagoda. “U tjednu vam nitko ne dolazi, a jagode treba pobrati i preko tjedna. Kod nas bi kroz vikend prošlo 200 ljudi, a prodali smo 300 kila jagoda”, priča Davor Jurić. Ovo je svakako jeftinije rješenje za kupca, jer se prošle godine za kilogram u samoberbi plaćalo oko četiri eura, dok je kilogram jagoda koje su proizvođači sami brali bio u prosjeku oko šest, ali ih je bilo i po deset eura. Kaže kako su Španjolska i Grčka uvijek u prednosti, jer imaju bolju poziciju za ovo voće i jednostavnije je sniziti cijenu.
“Pratim situaciju u Španjolskoj i to da su im poplave ugrozile uzgoj. No, oni će to sigurno brzo nadoknadit. Za razliku od nas, tamo je više sunčanih sati i oni mogu prodavati po nižoj cijeni jer imaju dužu berbu. Mi nemamo, mi prodajemo od početka svibnja do sredine lipnja i to je to“, komentira Jurić za Agroklub.com
Alternative dosadašnjem uzgoju
OPG-ovi prelaze na bobičasto voće koje se prodaje u veleprodaji. Danijel Pustički, vlasnik branda Jagodica purgerica planira sadnju kupine, a za maline je namjeravao uvesti najam grmova. Uvođenjem drugih kultura lakše mu je zadržati djelatnike.
Neki dugogodišnji uzgajivači prešli su i na hidroponski uzgoj jagoda u kokosovim vlaknima gdje je dovoljna izmjena supstrata, nema seljenja radi plodoreda i jagode se beru stojećki. Investicija je to, u koju Vrgorčani, kako kažu, sigurno neće ići, ali i šteta bi bilo kad je taj spoj primorske i kontinentalne klime, Sunca i tla ono što jagodu iz tog kraja čini posebnom.
